Slojevi vučenog tijesta trebali bi biti tanki poput papira – gotovo prozirni, a nadjev pravilno raspoređen. Stoga je za pripremu kolača iz austrijske kuhinje potrebna određena vještina. A vještinu donosi praksa, pa zato odvažite se!
Prava je šteta što svježe šljive tako rijetko gostuju u kolačima! Iskoristite ljetni odlazak na selo i opskrbite se ovim slatkim, zrelim voćem, napravite od njega nadjev pun mirodija i savijte u pravu domaću savijaču.
Kako kiselo vrhnje učiniti slatkim? Svakako lakše nego kiselo lice sretnim! Čuli smo da je ovaj neuobičajeni nadjev od vrhnja u Hrvatskom Zagorju momentalno prihvaćen pod “domaći”.
Ova delikatesa dolazi izravno iz raja. I ne radi se samo o jabukama, već su tu i grožđice, suhe smokve i šljive, pinjoli, lješnjaci, bademi, cimet, klinčić u prahu, naranča… Preporuka – svakako isprobati.
Nema bolje do domaćeg tijesta koje je s ljubavlju umiješano i bez žurbe tanko i precizno razvučeno. Ako ga “omotate” oko dobrog, domaćeg nadjeva od sira, jaja, vrhnja i špinata, dobit ćete vrhunsku savijaču.
Štruklima od sira, ponajprije zapečenima, svjetsku su slavu priskrbili šefovi vrhunskih hotela, kao što je zagrebački Esplanade te restaurantima, poput Paviljona, prestižnoga restauranta na Zrinjevcu.
Ključno pitanje je tijesto. Od vučenog se tijesta radi i bečki štrudl, naša savijača i bosanska pita. Ali od kuda dolazi vučeno tijesto. Tanje od papira, nježnije od svile. Gdje mu je domovina i kako se proširilo svijetom.
Odličan je izvor ukupnih ugljikohidrata, najkorisniji izvor raspoložive energije u ljudskom tijelu. Dobar je izvor vlakana koja potpomažu funkcioniranje probavnog trakta. Brašno, ovisno o tipu, sadrži 0,3 do 2,7 g vlakana na 100 g proizvoda.