Nije sve u kolesterolu

Kod povišenog kolesterola prvo treba tjelesnu težinu dovesti u idealne vrijednosti, primjereno se tjelesno opterećivati i kontrolirati tlak.

Kada se ne bismo bojali ateroskleroze, bolesti stijenki krvnih žila, ne bi nas plašile povišene vrijednosti kolesterola u krvi. On u krvi ne izaziva probleme, nego je problematičan njegov ulazak u oštećenu stijenku krvne žile.

Izgleda da povišena vrijednost kolesterola u krvi i nije uzrok početka aterosklerotskih promjena. Početno oštećenje krvne žile uzrokovano je trošenjem unutarnjeg sloja krvne žile uslijed stalnog pritiska krvi koja kroz nju struji. Interesantno je da ta oštećenja nastaju najčešće i najjače na mjestima gdje se krvne žile granaju. Usporedbe radi, takva oštećenja nastaju na sličnim mjestima i na industrijskim cjevovodima, na primjer kod naftovoda, vodovoda i sl.

Na takva početna oštećenja onda "navale" trombociti koji svojim izlučevinama izazivaju neku vrstu upale stijenke krvne žile, a onda se na ta upaljena mjesta, kroz oštećenu unutarnju površinu krvne žile, talože masnoće, od kojih je jedna i kolesterol. Sasvim točan redoslijed događaja još se istražuje, ali je ulazak kolesterola u oštećene krvne žile nešto što se sigurno događa. Kod povišenih količina kolesterola u krvi, to se događa češće i jače.

Posljedice povećanog kolesterola

Odavno je potvrđeno da ljudi s povišenim kolesterolom u krvi češće obolijevaju od ateroskleroze i njezinih najopasnijih posljedica: infarkta srčanog mišića i moždane kapi. Isto je tako utvrđeno da snižavanje vrijednosti kolesterola u krvi dovodi do smanjenja broja tih komplikacija (što je manje izraženo kod moždane kapi).

Kod bitnog sniženja kolesterola u krvi dolazi do promjene smjera putovanja kolesterola: iz stijenki krvnih žila u krv, te tako dolazi do ponovnih proširenja krvnih žila.

No, stvar nije tako jednostavna jer prvo oštećenje stijenke krvnih žila ne izaziva povišeni kolesterol, nego tu prije kolesterola djeluju drugi uzroci ateroskleroze kao povišeni krvni pritisak, pušenje, pretilost, premalo kretanja ili šećerna bolest. I dok se povišenog krvnog tlaka, povišenja kolesterola u krvi i šećerne bolesti ljudi boje, pretilost, pušenje i pomanjkanje kretanja i tjelovježbe praktički ih ostavlja hladnima. Ako želimo produžiti život ili ga proživjeti ugodnije i u nešto starijoj životnoj dobi, trebalo bi ispravljati što veći broj spomenutih negativnih pojava, takozvanih faktora rizika.

Tjelesna težina i krvni tlak

Kod povišenog kolesterola u krvi prvenstveno treba tjelesnu težinu dovesti u idealne vrijednosti, primjereno se tjelesno opterećivati, kontrolirati tlak i, ako je moguće, prekinuti pušenje. Sve će to dovesti usput i do smanjenja vrijednosti kolesterola u krvi.

Prema novijim istraživanjima, izgleda da povišena vrijednost kolesterola u krvi, nije uzrok početka aterosklerotskih promjena.

Često to jednostavno nije izvodivo. Najlakše će biti kontrolirati krvni pritisak (treba biti samo uporan u uzimanju tableta) i mjeriti tlak, ako je ikako moguće, svojim tlakomjerom kod kuće. Tek je nešto malo teže u dnevni raspored uvrstiti i vrijeme za brzo hodanje ili tjelovježbe. Negdje između je dijeta za smanjenje kolesterola (masnoća) u krvi. Najteže će biti ostaviti se pušenja i smanjiti tjelesnu težinu te ustrajati u tome.

No, potrebno je napomenuti da je i djelomični uspjeh na pojedinom polju (ako i ne uspijemo dovesti sve vrijednosti u normalu) bitan prilog smanjenju rizika od bolesti koje smo spomenuli. To osobito vrijedi za tjelesnu težinu i vrijednosti kolesterola u krvi.

Dijeta za sniženje kolesterola

Održavanje dijete za smanjenje kolesterola srednje je težak zahvat. Tu dijetu počinjemo tako da pokušamo dovesti tjelesnu težinu u idealne vrijednosti (prema visini i dobi) jer ćemo kao pretili vrlo teško smanjiti kolesterol u krvi.

Moramo, zatim, paziti na masnoće te ih upotrebljavati što štedljivije (i manje masna hrana može biti vrlo ukusna). Životinjske masnoće (svinjska mast, maslac) sadrže zasićene masne kiseline, i one su mnogo škodljivije od nezasićenih koje imamo u biljnim uljima pa treba prvenstveno trošiti ove posljednje. Margarin je, doduše, napravljen od biljnih masnoća, ali kod njegove se proizvodnje te masnoće tako mijenjaju da postaju jednako štetne kao životinjske. Slično se događa i kod konzerviranih namirnica.

Tek kada smo se riješili suvišnih kilograma, kada smo smanjili količine masnoća u pripremanju obroka i zamijenili životinjske masti uljima, možemo početi izbjegavati hranu s mnogo kolesterola jer hranom unesen kolesterol samo malo utječe na njegovo povišenje u krvi.

Lijekovi i kolesterol

Lijekovi koji smanjuju kolesterol vrlo su djelotvorni, samo su – kao i svi lijekovi – jednim dijelom i štetni. Stav medicine kod davanja tih lijekova na prvi pogled izgleda čudan.

Mnogo smo, naime, stroži u pokušaju postizanja boljeg rezultata povećanjem doze lijeka kada su već nastala oštećenja srca ili krvnih žila. Povišeni kolesterol drugi je udarni val kod nastanka ateroskleroze. Ako netko ima otporne krvne žile te oštećenja nisu nastala, šteta od povišenog kolesterola u krvi neće biti izražena.

Ateroskleroza govori da pacijent ima manje otporne krvne žile i da su oštećenja zida arterija već nastala te da treba spriječiti ulazak kolesterola u oštećena područja, dapače pokušati izmijeniti smjer putovanja te masnoće: iz zida u krv.

Zaključak

Dijeta kod povišene vrijednosti kolesterola u krvi počinje dijetom mršavljenja – pa koliko postigli, postigli.

Na drugom je mjestu smanjenje potrošnje masti, a ako je već trošimo, onda neka to bude biljna mast. Kod toga treba biti svjestan da se ne računa samo ona mast koju dodajemo kod pripreme hrane, nego i ona koju hrana sadrži u sebi. Stoga, od mesa radije perad, a meso općenito zamijenite ribom kad god je moguće.

Tek kao treće dolazi izbjegavanje hrane s viškom kolesterola. Namirnice su ovdje razvrstane prema količini i vrsti masnoće:

• Malo povoljnih masti i malo kolesterola koji se preporučuju imaju perad (piletina, kokošja prsa i krila, pureće meso) i ribe (pastrva i riječna riba, morska, posebno plava riba).
• Nizak ili srednji sadržaj masnoća, ali su one "nepovoljne" koje treba koristiti štedljivo imaju: mlijeko (neobrano), punomasni jogurt i kiselo mlijeko, nemasni sir (npr. skuta) i srednje masni sir (npr. edamer), teletina, govedina, odrezak od svinjetine i kunićevo meso.
• Malo masti ali mnogo kolesterola imaju slijedeće namirnice koje treba izbjegavati: iznutrice (osobito mozak, ali i jetra, srce, bubrezi, tripice), divljač te školjke i rakovi, uključujući morske kozice, škampe, jastoge, lignje.
• Mnogo "nepovoljnih" masnoća i mnogo kolesterola imaju namirnice koje treba konzumirati samo iznimno: jaje (najviše tri jajeta tjedno), svinjetina, janjetina, guščetina, svinjske ali i ostale kobasice te punomasni sir.
• Masnoće: prednost imaju sva biljna ulja (maslinovo, sojino, suncokretovo…), a životinjske masti treba izbjegavati.

Autor: Mirko Dubravčić, dr. med.

Osim rada na općoj internoj medicini na Internom odjelu, radi i na medicinskoj onkologiji u Centru za tumore splitske bolnice. Od 1980. godine počinje se profesionalno zanimati i baviti dijetetikom.