glavni sadržaj ove stranice | glavna navigacija
Mirisna oaza

Mirisna oaza

Kod kuhanja je važno znati da jelo uglavnom traži jedan glavni začin kojeg se dodaje u većoj količini.

Objavljeno:
23.04.2007.

Danas se u svjetskim kuhinjama upotrebljava više od stotinu poznatih začina i njihovih mješavina. Radi se o prirodnim i umjetnim dodacima hrani koji joj daju miris i boju, ali nerijetko imaju i ljekovita i aromatska svojstva koja su još uvijek poznata samo manjem dijelu kulinarske populacije.
Naši preci znali su cijeniti vrijednosti ovih darova prirode kojima su liječili bolesti, začinjali jela ili jednostavno u njima uživali. Zašto ne biste i vi? Začinsko bilje na prozorskoj dasci obogatit će vam dom i unijeti miris ljeta i mora.

Kadulja (Salvia officinalis) - u stara vremena služila je za jačanje i pročišćavanje uma. U zatvorenim prostorima sije se u ožujku, a na otvorenim u svibnju. Treba jako sunce i čvrsto tlo. Ne treba je mnogo zalijevati, a gnojiti je ne treba uopće. Naša primorska kadulja, koja samoniklo raste na našoj obali, cvate u ljubičastoj boji tijekom svibnja. Čaj od sušenih listova kadulje djelotvorno je i antiseptično sredstvo za ispiranje grla i ždrijela. Čuva se u dobro zatvorenim staklenkama što dalje od svjetlosti. Osim u ljekovite svrhe, kadulja se koristi i kao začin. U manjim količinama dodaje se mesnim i ribljim jelima te krumpiru i umacima.

Origano ili mravinac (Origanum vulgare) - iako nas asocira na pizzu, ova biljka intenzivna mirisa čiju komponentu čine esencijalno ulje i aromatična svojstva, danas je sve popularnija kao dodatak prehrani. Početkom travnja sije se u lončiće na prozoru, a od svibnja se može sijati i na otvorenom, sunčanom prostoru, u suho tlo. Ovaj bujni grm ljeti cvate ružičastim cvjetovima. Za razliku od drugih začinskih biljaka, listići origana beru se samo u vrijeme cvatnje jer mu je okus tada najjači. Origano se koristi kao začin za mediteranska jela poput pizze, tjestenine, jela od povrća i krumpira.

Majčina dušica ili timijan (Thymus serpyllum) - čaj od sušenih cvjetova omiljeni je narodni lijek u liječenju bronhitisa, kašlja i prehlade. Ovome malenom grmu odgovaraju sunčana mjesta i suho, škrto tlo. Ne podnosi preniske zimske temperature. Svježi listići beru se po potrebi u vrijeme cvatnje između svibnja i rujna. Nježni cvjetovi mogu biti bijeli ili ljubičasti. U francuskoj kuhinji koriste se čak i drvenasti izdanci koji se kuhaju zajedno s jelima od janjetine i varivima.

Ružmarin (Rosmarinus officinalis - morska rosa) - nekada su grančice ružmarina bile paljene u sobama bolesnika i sudnicama u svrhu zaštite od "zatvorske groznice", tifusa i kuge. Stavljene pod jastuk tjeraju noćne more. Predaja kaže da je mađarska kraljica Elizabeta od anđela dobila recept za spravljanje "vodice za pomlađivanje", a koji je sadržavao ružmarin. Sadi se u veće lončiće s pretežno vapnenastim supstratom jer mu odgovara sunce i treba sasvim malo vode. Kao začin koriste se čitave grančice ružmarina koje se dodaju jelu prilikom kuhanja, ali se ne jedu.

Bosiljak (Ocimum basilicum) - tipična je začinska biljka mediteranskog podneblja, poznata po aromi i ljepoti listova kojima se obogaćuju mnoga jela uglavnom primorske, ali i istočnjačke kuhinje. Da je bosiljak bio i u starim vremenima omiljen začin potvrđuju zapisi iz starog Rima prema kojima se bosiljak za vrijeme vladavine Cezara cijenio kao dodatak jelima, ali i kao ukrasna biljka. Listovi bosiljka imaju najintenzivniju aromu uberu li se prije cvatnje, a zbog izrazite aromatičnosti mladih listova obogaćivanje salata bosiljkom pravi je gurmanski doživljaj. Posadite ga u male lončiće i stavite na prozorsku dasku da udahne dašak sunčeve topline i svjetlosti. Treba biti zaštićen od vjetra, ne podnosi niske temperature ni zalijevanje hladnom vodom.

  • Svježi listovi bosiljka dodaju se raznim biljnim umacima, jelima od sirovog povrća, svježem kravljem siru, soku od rajčice, raznim koktelima, juhama i jelima od tjestenine i mesa.
  • Sušeni se bosiljak dobro slaže s goveđim i ovčjim mesom, umakom od rajčice i juhom od povrća.

Lovor (Laurus nobilis) - Listovi lovora koriste se kao omiljeni začin i mogu se brati tokom cijele godine. Sušeno lišće gubi od svog mirisa i ukusa i manje je aromatično, zato je neophodno da se čuva u hermetički zatvorenim staklenkama.
Lovor obično raste u primorskim krajevima, ali se uspješno može uzgojiti i u kontinentalnim krajevima, u vrtu ili na terasi, naravno u velikim teglama. U antičko doba lovor je smatran svetim drvetom koje je bilo simbol mudrosti, slave, pobjede. U srednjem vijeku se mislilo da ova biljka štiti od uroka i vještica, a kršćanska vjera je od nje splela krunu koja je simbol mučeništva.

Peršin (Petroselinum hortense) - općenito se dodaje hrani kao preventivno sredstvo protiv bolesti, a prvenstveno kao začin. Peršin kuhanjem gubi vitamin C, stoga ga je najbolje uzimati sirovog kao dodatak salatama, u pripremi riba i umaka. Kako bi zadržao svoja aromatična i ljekovita svojstva, bake su znale peršin preko noći oprati i zamotati u suhe krpe da se preko noći upije i posuši. Sutradan bi ga usitnjavale i stavljale u staklenke s dodatkom kuhinjske soli i zamrzavale. Tako bi tokom cijele godine imale svježe bilje.

Komorač (Foeniculum vulgare mill) - raste po kamenjarima Hrvatskoga primorja, Dalmacije, Istre, a mnogo se uzgaja i diljem svijeta. U nas ga najviše ima u primorskim krajevima i na otocima. Dobro se kombinira s kamilicom, korijandrom i anisom u pripravcima za poboljšanje probavnih smetnji.

Luk (Allium cepa) - povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Sadi se iz sjemenki koje se polažu u plići sloj zemlje ili iz lučica koje se polažu dublje u zemlju. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta.

Češnjak (Allium sativum) - ljekoviti dio biljke predstavlja lukovica koja je podijeljena u više češnjeva. Uzgaja se diljem svijeta po vrtovima i nasadima. Koristi se u mnogim jelima od povrća, mahunarki, ribe i slično. Njegova svojstva bit će najbolje sačuvana ako se u jelo doda pred kraj kuhanja i termički obrađuje tri do pet minuta.

Celer (Apium graveolens) - u kulinarstvu se također koriste celerov list i korijen, najčešće kao začin za juhu i variva. Obiluje vitaminima A, B, C i E te ne treba zaboraviti da je na glasu kao najjači afrodizijak.

Kamilica (Matricaria chamomilla) - najpoznatija ljekovita biljka koju danas ima svako domaćinstvo. Najljekovitiji su cvjetovi koji sadrže eterično ulje koje im daje slatkasti miris pa uporaba čaja od ove biljke, osim ljekovitosti, predstavlja pravo osvježenje. Kamilicu sijemo već od polovice rujna na dobro pripremljenom zemljištu. Sjetvu obavljamo površinski jer sjeme nikne samo uz prisutnost svjetla. Sijati sjeme možemo omaške, dakle rasipavanjem sjemena po površini ili u redove.

Lavanda (Lavandula officinalis - kupati se) - mirisna i ljekovita biljka koja se dodavala vodi za pranje lica i rublja. Svježi ili osušeni cvjetovi se koriste u medicinske svrhe, za pripremu čajeva ili za dobivanje eteričnog ulja. Lavanda se od davnina smatra prirodnim sredstvom koje je korisna pomoć u liječenju čitavog niza zdravstvenih tegoba, od nesanice i nemira, do reumatskih bolova i probavnih tegoba.

Kod kuhanja je važno znati da jelo uglavnom traži jedan glavni začin kojeg se dodaje u većoj količini. Ostalih se začina dodaje znatno manje, ali jednako su važni u postizanju ukupnog mirisa i okusa neke hrane. No, kad upotrebljavate neki začin, nemojte razmišljati samo o aromi koju će on dati jelu, već i o njegovim ljekovitim svojstvima.

Autor: TouchSun, Uporna
TouchSun avatar

Sto ljudi, sto ćudi

Tagovi ( Što su tagovi? )

Tagiranje sadržaja jedna je od mnogih privilegija registriranih korisnika coolinarika kluba. Registrirajte se, pa da počnemo!

zacini (6), zacinsko-bilje (5), mravinac (1), ruzmarin (1), persin (1), suncica (1), cesnjak (1), zacini-zdravlje (1), lavanda (1), origano (1) ... Prikaži sve (25)

21 komentar

  1. tatyana 23.04.2007., tatyana
    Vrlo interesantno… Sigurno ih sadim, ne znam zašto već nisam…
  2. Medo22 23.04.2007., Medo22
    Ajme kako lipo, Hvala Sunčice, puno si mi pomogla u održavanju mojih posijanih začina.
  3. rijeka 23.04.2007., rijeka
    Jeste Suncice u pravu si. Ja pokusavam uzgajati preko ljeta sve zacine koje mogu u Svedskoj klimi pa ih onda susim ili zamrzavam za zimu. A kako si sve lijepo i strucno napisala.
  4. -Violet-Love- 23.04.2007., -Violet-Love-
    baš interesantno, nisam znala za neka obilježja.
  5. Cufta1 23.04.2007., Cufta1
    Bravo Sunčice,
    hvala na korisnim savjetima u vezi uzgoja začinskih biljčica :)
  6. ptea 23.04.2007., ptea
    bas lijepo
  7. Ninna84 23.04.2007., Ninna84
    Vidiš ti naše svestrane Sunčke…!
  8. Maja85 23.04.2007., Maja85
    Pohvale, zahvale & puse iz Texasa za vrijednu Suncicu!
  9. TouchSun 23.04.2007., TouchSun
    Ajme, hvala-evo ja taman s faksa kad me dočeka na coolinariki moj članak – koje znenađenje…Pusa svima ,)
  10. Mediha 23.04.2007., Mediha
    Ima nasa Suncica puno nepoznatih hobija….Super ti je ovaj clanak..mozda se i ja odlucim i zapocnem uzgoj…inace sam baksuz za koje se drze u kuci… :)
  11. MiraLi 23.04.2007., MiraLi
    da se vidi da i ja nešto malkice imam: http://mirali.coolinarika.com/slike/prikazi/11904
  12. 23.04.2007., anaz
    Tko zna kako se beru listovi bosljka:odozgo ili odozdo sa stabljike?Pokušavala sam ga uzgojiti iz sjemena,a ni kupljeno ne mogu dugo održati,brzo mi se osuši.Kadulja,majčina dušica,ružmarin i peršin su mi na balkonu prezimili i sada se malo “podigli”prema suncu
  13. TouchSun 23.04.2007., TouchSun
    Ne znam da ima ikakve veze kako se listići trgaju, mogu se brati tokom cile sezone, ali se ne smiju nikako kidati nožićem.
  14. 23.04.2007., anaz
    Jedan Talijan(navodno kuhar)mi je rekao da se obavezno beru gornji listovi,međutim onda se oni veliki,koji su prije narasli sasuše,pa mi to nije logično.A već mi je par puta cijela biljka pocrnila i osušila se.Možda sam previše zaljevala,pokušat ću ponovo
  15. TouchSun 24.04.2007., TouchSun
    Anaz, bosiljak tribaš podrezat ( škarama a ne nožićem ) u vrime cvatnje, samo gornje listove jer time potičeš rast listića. Treba joj dosta vode ali nikako je zaljevat hladnom vodom. Najbolje ujutro napunit kanticu i zalit je pridvečer kad padne sunce. Bosiljak ne podnosi niske temperature tako da je držim na prozoru najmanje 5 sati na suncu, a vani je iznesem tek kad dobro zatopli, inače uvene.
  16. vaga 03.05.2007., vaga
    Sad mi jasno zašto svako malo trčim na prozorčić protrljat listove kadulje. Bit će da mi je um skroz zamućen, a intuicija usmjeruje na pravi lijek!
  17. vaga 03.05.2007., vaga
    ah, htjedoh reći pomućen…
  18. cooharica 16.06.2007., cooharica
    Hvala za informativni članak! Dosad sam imala dva začina u teglicama, kadulju i majčinu dušicu i oba su mi propala, pogotovo majčina dušica zbog moje gluposti. Mama mi je rekla da što više optrgavam to će više bujati, a ja sam, mulec, trgala cijele grančice i ostala samo sa zemljom:(
    Koliko bi se često začini trebali zaljevati i koliko obilno?
    Uglavnom, ovo je prvi članak koji ide u moje najdraže:)
  19. TouchSun 16.06.2007., TouchSun
    Zavisi od biljke.žKadulja, recimo, na listićima ima malene dlačice koji sprječavaju gubitak vode – nju se ne mora obilno zalijevati, ona podnosi suše ( recimo kadulja koja raste u Dalmaciji na škrtom tlu ).
    Majčina dušica ne podnosi niske temperature pa je nikako nemoj zalijevati hladnom vodom i nikko obilno jer joj treba suho tlo.
  20. Holly 12.07.2007., Holly
    Evo ga pročitah. Puno sam novoga saznala, a sad napokon i znam kako sačuvati bosiljak da mi ne uvene. Hvala ti na ovom sjajnom članku.
  21. gastronom 25.09.2007., gastronom
    Uh što je to :raj začinskih biljaka iz božije bašte.Pohvala

povratak na vrh

Komentiranje je jedna od mnogih privilegija registriranih posjetioca. Registrirajte se, besplatno je!

Klub Coolinarika

Cool Chef

monchislava avatarmonchislava
Zagreb, Hrvatska

Svojim maštovitim i raznovrsnim receptima, fantastičnim slikama i zaraznim optimizmom, monchislava je osvojila titulu Cool Chefa za lipanj. Sve čestitke!

glavni sadržaj ove stranice | glavna navigacija