Marmelade, džemovi i pekmezi mogu se proizvoditi od svih vrsta voća, nema nikakvih ograničenja, štoviše što bolja i neobičnija kombinacija voća više je nego dobrodošla.
Mljac! Mini roščići sa slatkim srcem od marmelade zagrijat će duh i tijelo u hladnim zimskim danima… Pohvalite se na poslu da ih sami znate raditi, a kad vam ne povjeruju, donesite im slatke dokaze!
Dok nekad nije bilo svježeg sezonskog voća, kolači su se pravili od sušenoga i najčešće koštuničava, a pri tome se i štedjelo na tada još skupome industrijskom šećeru. Svježeg voća sada imate cijele godine, ali sušeno je zadržalo svoj stari čar.
Oblatne mnogi vole, ali ih se ne odvažuju pripremati kao da je to komplicirano. Štoviše, vrlo je jednostavno, valja se samo odvažiti: prirediti kremu, premazati, slagati, ostaviti da opterećeno stoji – gdje su one debele knjige? – i lijepo narezati.
U čast vojnika lake konjice K. und K., elegantnim husarima, nazvano je više vrsta sitnih kolačića. Možda stoga što su nalik pucetima s njihovih odora, a možda i što poredani jedan do drugoga, izgledaju kaoda su spremni za paradnu smotru.
Djeca su toliko zaigrana da im se ne prekida igra ni zbog jela? Pa što?! Ovim neobičnim ražnjićima postići ćete dvostruko zadovoljstvo: ona će odagnati glad, a vi nećete brinuti da su gladna.
Okruglice ili knedle mogu se pripremiti i bez krumpira. Ove su specifične po načinu pripreme: kuhaju se na pari, na gazi zategnutoj preko ruba posude. Starinski način obuhvaća i preljev od maslaca, šećera i maka.
Proučavajući švicarsko nalazište iz kamenog doba, arheolozi su naišli na savršeno očuvane palačinke od brašna. U srednjem su vijeku palačinke popularno nazvane frayse – izraz je nastao kao opis zvuka koji nastaje kada se tijesto ulije u tavu.
“Postoje samo dvije stvari na svijetu koje su preozbiljne da bi se s njima šalilo, a to su brak i krumpiri”, kaže irska poslovica. Doista, gdje bismo bili da nema tog slasnog, zasitnog i sveprisutnog gomolja?
Francuska kuhinja još slovi za jednu od najpoznatijih na svijetu, a nedvojbeno je najsofisticiranija. Okuse koji se većini čine nespojivima, primjerice svinjetina i voće, ona uskladi u nezaboravan doživljaj.
Preduvjeti za pojavu marmelade stvoreni su u starom Rimu. Ondje su, da bi sačuvali dunje koje sirove, poput ostalog voća, nisu bile pogodne za spremanje u medu, došli na ideju da ih prethodno prokuhaju u vinu.
Biskvitna rolada
Domaći roščići
Kuglice od suhog voća
Limunove ploške
Husarski kolačići
Neobični ražnjići
Parene okruglice (Germknödel)
Finske palačinke
Slatki krumpirovi popečci sa sirom
Svinjski file s umakom od borovnica
Povijest marmelade
© Podravka d.d. 2003.—2012.
