Maligna bolest pluća

Pluća mogu biti mjesto nastanka malignih tumora, ali isto tako se i tumori mogu proširiti s drugih organa na pluća. Tada govorimo o metastatskom tumorskom procesu.

Maligne tumorske procese na plućima nazivamo karcinomom. Karcinomi pluća čine oko 22% karcinoma u muškaraca. Najčešće se jave između 50. i 70. godine života.

Glavni uzrok pojave karcinoma pluća je pušenje. Pojavnost raste s brojem popušenih cigareta, a smanjuje se po prestanku pušenja. Uzrokom tumora mogu biti i neke supstancije s kojima se ljudi učestalije susreću u nekim granama industrije. Primjer je industrija urana, kroma, nikla, azbesta. Tumorski proces može se javiti u području bronha ili samom plućnom tkivu.

U slučaju tumora koji zahvaćaju periferne lokalizacije pluća tumorski proces može dugo biti bez simptoma. Karcinomi pluća razlikuju se po vrsti stanica iz kojih su nastali. Tako razlikujemo adenokarcinom, planocelularni karcinom, anaplastički karcinom malih stanica, karcinom velikih stanica. Oni se međusobno razlikuju po simptomima, širenju, načinu liječenja i smrtnosti.

Najučestaliji je planocelularni karcinom.

Simptomi

Simptomi tumora ovise o njegovoj lokalizaciji. Najučestaliji simptom je kašalj, osobito javi li se karcinom unutar bronha te tako dovodi do podražaja. Iskašljaj je obično oskudan, ali može biti s tragovima krvi. Ako je krvarenje izraženije, to ukazuje na zahvaćenost većih krvnih žila. Ako se tumorozni proces proširi na pleuru (plućna opna koja ovija pluća i stjenke prsnog koša), javit će se bol. U slučaju suženja bronha javit će se simptomi slični simptomima obstruktivne bolesti pluća. U slučaju pojave atelektaza, kada dijelovi pluća kolabiraju i više ne sudjeluju pri disanju, može doći do pomaka organa u sredoprsju - mediastinumu. Česta je i pojava pleuralnih izljeva koji će otežavati disanje. U slučaju tumora koji zahvaćaju periferne lokalizacije pluća tumorski proces može dugo biti bez simptoma.

Pojavu karcinoma pluća ovisno od lokalizacije može pratiti više sindroma: Pancostov sindrom, Hornerov sindrom, sindrom gornje šuplje vene. Pancostov sindrom praćen je bolom u ramenu sa širenjem u ruku, destrukcijom rebara, ponekad i torakalnih kralježaka. Hornerov sindrom nastaje zbog zahvaćenog lanca simpatičkog živčanog sustava. Javlja se spuštenost vjeđa - ptoza, mioza, enoftalmus - pojava uvučenosti očne jabučice. Kao posljedica kompresije gornje šuplje vene može se javiti edem i cijanoza glave i vrata, dispneja, kašalj.

Karcinom pluća može uzrokovati udaljene metastaze. Izvan toraksa karcinom najčešće metastazira u centralni živčani sustav, kosti, jetru, limfne čvorove, koštanu srž, nadbubrežnu žlijezdu. Zbog metastaza u mozak može se javiti hemiplegija, epilepsija, promjene ličnosti. Kod metastaza u kosti dominira bol, a mogu se javiti i prijelomi. Zbog metastaza u koštanu srž može se javiti citopenija, pojava nezrelih stanica u krvi. Kao posljedica metastaza u nadbubrežnu žlijezdu opća slabost, hipotenzija, pigmentacije kože.

Često upravo metastaze prave dominantne simptome, a mogu biti i uzrokom smrtnosti.

Dijagnostika

Dijagnostički postupci mogu se razvrstati u više skupina. Prvu skupinu čine klinički simptomi, fizikalni nalaz, radiološka obrada pluća. Drugu skupinu čini pregled iskašljaja, bronhološka obrada, citološka i histološka obrada.

Najjednostavnija iz druge skupine je citologija koja daje informacije o eventualno prisutnim malignim stanicama. Bronhoskopijom se radi inspekcija bronhalnog stabla te uzima materijal za dalju analizu.

Dalje pretrage su CT pluća i medijastinuma, CT mozga, scintigrafija pluća, mozga, kostiju, jetre, punkcija koštane srži, biološki markeri, ponekad eksplorativna torakotomija. Ovim metodama dobiju se informacije i o eventualno prisutnim metastazama.

Liječenje

Liječenje zavisi od vrste tumora te proširenosti bolesti. Može se primijeniti zavisno od tipa karcinoma: kemoterapija, zračenje, operativni zahvat. Radi olakšanja disanja primjenjuju se bronhodilatatorni lijekovi, a u slučaju bola analgetici. Ponekad se prvo primijeni kemoterapija ili zračenje, a zatim se ide na operativni zahvat nakon smanjenja mase tumora. Kemoterapija će djelovati i na metastaze.

Prehrana

Prehrana bolesnika mora biti bogata hranjivim sastojcima, raznolika, nema ograničenja koja bi se ticala samog tumora.

Na tržištu danas postoje pripravci bogati bjelančevinama koji se koriste bilo kao enteralni nadomjestak prehrani u obliku infuzija, bilo za oralnu primjenu. Time se nadomještaju sastojci koji ponekad nedostaju bolesniku zbog nedostatka apetita, ali i slabljenja organizma zbog same bolesti ili kao posljedica kemoterapije. Postoje preparati (proizvodi Abbott) koji se mogu nabaviti na liječnički recept, a u obliku su tetrapaka. Važno je, osobito u vrijeme kemoterapije, uzimati i dovoljno tekućine.

Autor: Spomenka Ljubić, dr. med.

Radi kao liječnik specijalist internist, endokrinolog-dijabetolog na Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac, trenutno na mjestu rukovoditelja Odjela za bolesti metabolizma. Doktor je znanosti iz dijabetologije i magistar znanosti iz kliničke farmakologije.