Acizalb
Nakon duge zime, obilnih snježnih padalina i hladnoće, koja će po svemu sudeći, ove zime potrajati možda sve do konca ožujka, Gorani će ove godine s posebnom radošću dočekati prve vjesnike ljepšeg vremena, uz ponovnu radost priprema za Uskrs, blagdan nade i buđenja iz zimskog sna. U proljeće počinje novi život, a upravo Uskrs simbolizira novo razdoblje započinjanja novog godišnjeg ciklusa, nakon što je prošli završio smrću prirode zimi. Priroda se budi nakon zimskog mirovanja, nastaje novo doba pupanja novog života.
U Gorskom kotaru običaji Uskrsa od najstarijih se vremena prenose s koljena na koljeno. Nekada je ovdje život bio vrlo težak, bilo je puno djece, puno gladnih usta, a upravo ovo doba, na prijelazu iz zime na proljeće hlapile su zalihe hrane, stoga je dobro došao običaj korizme. Naime, nakon pusnog "ludovanja" u narodnom običajnom kalendaru slijedi razdoblje takozvanog "pročišćavanja" koje počinje od Pepelnice i traje sedam tjedana sve do Uskrsa. To je razdoblje posta i odricanja, običaj koji je nastao na temelju vjerovanja da se uzdržavanjem od blagovanja različitog obilja može zadobiti Božja milost. No, objašnjenje takvog ponašanja, osim vjerskog utjecaja, možemo pronaći i u tome što je u tom vremenu priroda iscrpljena te miruje između zime i nadolazećeg proljeća. U prošlosti, ti su mjeseci bili gospodarski najteži za seljačka imanja, pa su zahtijevali skromnost u hrani i piću.
U tom periodu nisu se održavale ni svadbe, jer se smatralo da čovjek ne griješi dušu samo onda kad obilato jede, nego i kad se pretjerano veseli. U stara vremena, kad se oblikovao korizmeni jelovnik, iscrpljenost zaliha hrane poklapala se s korizmenim razdobljem posta. Tako je poslije zime u goranskim smočnicama ponestajalo mesa od kolinja (osim šunke koja se čuvala za Uskrs), perad je bila prorijeđena, našlo se krumpira, zelja, brašna, kukuruznog brašna, mlijeka i mliječnih proizvoda, sušenog povrća i voća. Prema tim posnim zalihama oblikovao se i korizmeni jelovnik. Pripremalo se kiselo zelje, kisela repa, fažol i krumpir, pečeni krumpir, kuhani krumpir začinjen s malo masnoće ili začinjena palenta, palenta i mlijeko, kukuruznica ili šmorn, sir i vrhnje, mlijeko i domaći kruh te kompoti od sušenog voća. Kruh se pekao od domaće pšenice. Bio je to crni kruh u kojem su bili komadići zrnja pšenice i drugih žitarica. Nešto poput današnjeg integralnog kruha. Samo nedjeljom se kuhalo meso, najčešće govedina (otprilike kilogram mesa na obitelj od osam članova) kada se na stolu našla juha, govedina s umakom od luka i kuhani krumpir.
Danas je značenje korizmenog razdoblja osjetno ublaženo te se nemrs održava u korizmene petke, a post na početku i kraju tog razdoblja, na Pepelnicu i Veliki petak. Osim pokorničkih i vjerskih razloga, korizmeni jelovnik se u novije vrijeme često koristi zbog suzbijanja bolesti uzrokovanih nepravilnom prehranom. Posna razdoblja prilika su da organizam barem kroz neko vrijeme predahne od teške hrane bogate masnoćama i mesa pa u te dane Gorani danas češće uživaju i u okusu finih i zdravih riba.
© Podravka d.d. 2003.—2012.
18 komentara do sada…
A nama je danas pojam evo i običan kruh fini koji ja osobno obožavam raditi i jesti naravno..