Kako ublažiti kašalj

Kašalj je obrambeni refleks sluznice grkljana i dušnika. Dišni put koji počinje nosnim hodnicima križa se u grlu s probavnim putom. Probavni trakt počinje, naime, u ustima te se preko grla nastavlja jednjakom, a dišni put iz grla nastavlja se grkljanom i dušnikom.

Kašalj možemo ublažiti lijekovima koji smanjuju podražljivost dušnika, odnosno smanjuju upalu koja uzrokuje to pojačanje osjetljivosti sluznice.

Na tom se križanju može dogoditi da hrana "nespretnim" gutanjem dođe u grkljan i dušnik (iz probavnog u dišni put) te ona mora biti izbačena jer na tom mjestu može biti štetna. Brzina i jačina struje zraka koja kod kašlja nastaje ista je kao i kod orkanske bure. Kašalj je, prema tome, vrlo djelotvoran u izbacivanju zalutale hrane (obično kažemo - zagrcnuo se).

Slično se događa i s dimom ili drugim predmetima koji zalutaju u dišni put.

Vrste kašlja

Kašalj može nastati i upalom sluznice grkljana i dušnika, kada se prag podražaja koji izaziva kašalj bitno snizi. Već i sama sluz koja kod te upale nastaje izaziva kašalj.

Postoji još i takozvani nadražajni kašalj koji nastaje zbog nekih podražaja izvan dušnika, i on je obično suh, bez izbacivanja.

Kašalj najčešće nastaje kod prehlade. On je ograničenog trajanja, od nekoliko dana do dva ili tri tjedna, ali je neugodan, smeta onome tko kašlje i onima koji ga slušaju. Može također ometati san. Suzbijanje takvog kašlja više je pitanje osobnog "komfora" nego zdravstvena potreba.

Kašalj možemo ublažiti lijekovima koji smanjuju podražljivost dušnika, odnosno smanjuju upalu koja uzrokuje to pojačanje osjetljivosti sluznice. Njima pokušavamo smanjiti i gustoću sluzi koja pritom nastaje, pa se ona lakše izbacuje. Isto činimo i uzimanjem dovoljno tekućine, u pravilu čajeva i namirnica koje sadrže dosta tekućine (voće, povrće, juhe – navodno je osobito dobra kokošja).

Za smirivanje prekomjernog kašlja piju se sirupi, ali oni su jednako dobri kao vruće mlijeko s dodatkom mnogo šećera ili, još bolje, meda. Toplo i slatko, a kod meda još i eterična ulja, "prebacuju" krv iz upaljene sluznice dušnika u sluznicu jednjaka, kojim mlijeko prolazi (a oni se nalaze u najbližem susjedstvu), pa se tako smanjuje upala u dušniku i osjetljivost na kašalj. Isti učinak ima i paprena hrana, češnjak, gorušica i hren.

Ne zaboravite da kod "curenja" nosa ta tekućina može teći straga do grla i onda ulaziti kroz grkljan u dišne putove i tako izazivati upalu i kašalj. Stoga je kod "curenja" ili začepljenja nosa dobro kapati kapi za nos, kako bi se smanjilo izlučivanje sluzi. To je "curenje" osobito izraženo kod upale sinusa. No, sve je to manje važno jer će ionako proći, liječili mi to ili ne liječili.

Dugotrajan kašalj

Kašalj je vrlo djelotvoran u izbacivanju zalutale hrane. Slično se događa i s dimom ili drugim predmetima koji zalutaju u dišni put.

No, kašalj koji traje dulje (a ako ne znamo uzrok) svakako je razlog za odlazak liječniku. On će obaviti preglede kako bi isključio neku ozbiljniju bolest (dugotrajni kašalj najčešće nije uzrokovan ozbiljnijom bolesti), a potom pokušati pronaći uzrok dugotrajnom kašlju. To je najčešće slijevanje "izlučevina" sluznice nosa kroz grlo u dušnik. U tom slučaju vrijedi kapati kapi za nos, a ako je posrijedi alergija, treba uzimati i lijekove protiv alergije.

Zbog vraćanja kiseline iz želuca u jednjak, a katkad i u grkljan i dišne putove, nastaje 10-20 posto dugotrajnog kašlja. Vraćanje želučanog soka u jednjak osjećamo kao žgaravicu, ali ono se najčešće događa noću i dok spavamo, pa to katkad niti ne primijetimo.

Isključiti takvo vraćanje kao uzrok dugotrajnom kašlju možemo samo prilično kompliciranim pretragama (stavljamo sondu u jednjak, držimo je 24 sata i njome pratimo pomake u jednjaku, kao i naglo mijenjanje zakiseljenosti jednjaka - u trenutku kada se vraća hrana - a mi to možda i ne osjećamo). Takve sprave posjeduju samo jedan ili dva centra u Hrvatskoj, a ni sama pretraga nije baš ugodna. Zbog toga kod dugotrajnog kašlja kojemu ne znamo uzrok vrijedi pokušati liječenje kao da nam se kiselina vraća iz želuca u jednjak, bez obzira osjećamo li to ili ne osjećamo kao žgaravicu.

Preporučujemo hranu s malo masnoća a dosta bjelančevina (meso, riba, mliječne prerađevine i jaja). Dnevne obroke treba podijeliti u nekoliko manjih i ne treba uzimati hranu i tekućinu barem dva sata prije spavanja. Jela trebaju biti pripremljena s malo jakih začina.

Dobro je dignuti i uzglavlje kreveta s dvije cigle ispod nogu kreveta gdje se nalazi glava (ne vrijedi uzdizati samo uzglavlje jastucima). Uz to se uzimaju lijekovi koji sprečavaju stvaranje kiseline u želucu.

Ako nakon takvog režima za dva-tri tjedna nestane ili se jako smanji kašalj, možemo pretpostaviti da je to bio uzrok, pa s tim mjerama trebamo nastaviti. U tom slučaju treba pokušati smanjiti i tjelesnu težinu jer ona povećava tlak u trbuhu, pa se hrana vraća; to više što vraćanje kisele hrane iz želuca može prouzročiti izjedanje završnog dijela jednjaka, pa na tom mjestu mogu nastati neugodne bolesti.

I prava astma (tipično kao napadi otežanog "glasnog" disanja) može se prikazati samo kao kašalj. U tom ga slučaju treba liječiti sredstvima kojima liječimo astmu. Napominjemo da spomenuto vraćanje hrane iz želuca u jednjak može također izazvati i astmu, pa prema tome i dugotrajni kašalj na toj osnovi.

Kronični bronhitis, za koji nam se čini da je najčešći uzrok kašlja s izbacivanjem, zapravo je rjeđi uzrok tog stanja. Obično treba odlučiti: ili pušiti ili kašljati.

Jasno je da kod kašlja bilo kojeg uzroka ne smijemo jesti hranu koja pravi oštre mrvice (prepečeni ili stari kruh, sjemenke, pa i pečeni kesteni) jer te mrvice nadražuju spoj grkljana i ždrijela, što pojačava kašalj.

Ne zaboravimo! Neki lijekovi mogu izazvati dugotrajan neugodan kašalj. To su prije svega lijekovi koji se daju srčanim bolesnicima i onima s povišenim tlakom (takozvani ACE-inhibitori kod nas: Tritace, Cilazil, Irumed i Iruzid). U tom ih slučaju treba zamijeniti drugim, pa će kašalj prestati.

Autor: Mirko Dubravčić, dr. med.

Osim rada na općoj internoj medicini na Internom odjelu, radi i na medicinskoj onkologiji u Centru za tumore splitske bolnice. Od 1980. godine počinje se profesionalno zanimati i baviti dijetetikom.