karmela
Berlitz jezični centar jedno je od vodećih imena na području poduke jezika, i zahvaljujući posebnoj Berlitz metodi® i obučenim izvornim govornicima, milijuni ljudi svih životnih dobi i interesa intenzivnije su upoznali nove kulture i naučili strane jezike. Osim jezika, hrana je u Berlitzu omiljena tema i to sa svih strana svijeta.
Od sada s Coolinarikom i Berlitzom u sklopu programa Berlitz Cluba moći ćete saznati najrazličitije zanimljivosti o zemljama svijeta, vježbati strani jezik i usput kušati originalna jela koja pred vama spravljaju instruktori. Stoga nas pratite, jer će neki od vas moći izravno sudjelovati u nekoj od radionica Berlitz Cluba.
Marija Crnogaj dugogodišnja je instruktorica engleskog jezika iz Kanade, ali i vrsna kuharica koja je svojim delicijama razmazila kolege na poslu i uporno odbija odati tajni obiteljski recept za njene preukusne browniese. U povodu Dana Kanade upoznala nas je sa zanimljivostima i nevjerojatnim suprotnostima ove zemlje te počastila kanadskim specijalitetima koje je sama pripremila. Zanimljivosti o Kanadi i njenoj kuhinji, životu u Kanadi i Hrvatskoj pročitajte u nastavku, a svakako preporučujemo Marijine slatke kanadske recepte.
Koliko ste dugo živjeli u Kanadi? Opišite nam ukratko vaše impresije ili turističku preporuku za posjet Kanadi.
Živjela sam u Kanadi 18 godina - od 6. mjeseca života do srednjoškolske mature u Vancouveru. Kanada je zemlja prelijepih prirodnih krajolika i teško je izdvojiti samo jednu ili dvije stvari koje bih preporučila kao turističku destinaciju. Meni se osobno najviše svidio način života, opuštenost ljudi i mogućnost izleta u prirodi. Svake bismo godine išli na farme sami brati krastavce za kiseliti ili borovnice za džem i to mi je jedna od najdražih uspomena iz djetinjstva - mogućnost da živim u velikoj metropoli, ali isto tako da budem toliko blizu prirode da ona jednostavno postane dio vas. Preporučila bih iznajmljivanje tzv. Houseboat na jezeru Shuswap, gdje sami vozite taj brod po jezeru, svaku večer stanete na drugom mjestu, roštiljate, pečete sljezove kolačiće i pjevate dok ne zaspete. U budućnosti bih voljela putovati od obale do obale posebnim vlakom koji ima staklenu kupolu jer sam čula da je to jedan od najboljih načina da se vidi cijela Kanada.
Koje karakteristike kanadske kuhinje biste istaknuli i što se najviše od toga pripremalo u Vašoj kući?
Kanadska kuhinja je čisti "fusion" raznih okusa i kuhinja - u našem se domu, osim hrvatskih jela, najčešće pripremalo pancakes sa sirupom (ali često i voćni sirup slično gotovo tekućem džemu od borovnica ili jagoda), ali isto tako i azijska jela poput riže ili tjestenina s raznim povrćem, piletinom i soja umakom. Riba je bila barem jednom tjedno na jelovniku, i to najčešće losos ili oslić, ali povremeno i morski pas ili lignje. Što se tiče slastica, dan danas najčešće pripremamo muffine, cookies ili brownies prije nego neke druge kolače.
Što Vam nedostaje od Kanade dolaskom u Hrvatsku, a što je novo što niste imali u Kanadi, a imate u Hrvatskoj?
Nedostaje mi način života ili bolje rečeno bezbrižnost, ali kako sam tamo bila za vrijeme djetinjstva, normalno je da mi je to bilo razdoblje kada nisam imala previše odgovornosti i svaki dan sam bila gotovo neopterećena osim zadaće u školi. Ipak, u Hrvatskoj imam nešto što nisam imala u Kanadi, a to je obitelj. Bliža sam s roditeljima i bratom i sestrom nego što sam ikada bila prije, a ovdje sam se i udala i stvorila svoju vlastitu obitelj koja mi daje mir i stabilnost koju ne bih imala s obzirom na način života tamo.
Kojih namirnica nema u Hrvatskoj, a nedostaju Vam u pripremi jela?
Graham crackers - najbolje su za bazu cheesecake i koliko god se trudila, ne mogu napraviti cheesecake na isti način bez njih.
Koje ste namirnice otkrili u hrvatskoj kuhinji?
Sir i vrhnje, svježa jaja (koja imaju žuti žumanjak?!?), domaći kruh... u principu sve što je svježe i vrlo teško za naći u dalekom svijetu.
Kako povezujete svoj posao i hranu?
Osim što pokušavam što češće donositi "probance", moram priznati da stalno pričam o hrani i da mi je to jedna od najdražih tema za vrijeme nastave, pa većina mojih klijenata ne bi imala problema raspravljati o raznim vrstama povrća i voća, vrstama mesa, kako to sve pripremiti na najbolji način i kako se što zove.
Moji savjeti prilikom kuhanja
- Bolje je da je radna površina čista prije, tijekom i poslije kuhanja - inače nastane kaos - bolje da se suđe pospremi dok se kuha, nego da se sve nakupi pa se kasnije još puno vremena potroši na to.
- Stvari koje se često koriste moraju biti na dohvat ruke, a druge, manje bitne stvari mogu biti malo nedostupnije.
- Namirnice poput brašna, šećera, soli, riže, tjestenine... je bolje spremiti u prozirne posude pa ih posložiti u kuhinji - sve se može odmah pronaći i ne može se rasipati po ormariću.
- Popis za trgovinu uvijek stoji na frižideru da se slučajno nešto ne zaboravi kupiti tijekom kupovine.
- Javorov sirup nije samo za palačinke - može se koristiti i u marinadi za ribu ili svinjetinu...
Zamjenice
- Graham crackers - nažalost nema zamjene. Eventualno Speculaas keksi ili mješavina medenjaka i Petit Beurre keksa.
- Chocolate chips - čokoladu izrezati oštrim velikim nožem. Ja imam japanski mali nož koji je odličan za to.
- Corn syrup - šećer i voda u omjeru 1:1.
- Cream cheese - krem sir je moguće kupiti i kod nas, Philadelphia ili abc je dostojna zamjena: prava hrvatska varijanta je sir od kumica izmiješan sa malo vrhnja.
- Melasa = med.
- Cream of tartar (dodaje se bjelanjcima za čvrstoću) = prstohvat soli.
- Peanut butter / almond, nut butter - štapnim mikserom sameljite kikiriki, po želji dodajte šećera ili soli.
- Jelly (žele) = želatina s voćnim sokom.
- Dip for chips (umak za čips) - kiselo vrhnje uz dodatak češnjaka u prahu ili svježeg sitno nasjeckanog vlasca ili zelenog dijela mladog luka.
Blic pitanja
Palačinke ili brownies?
Kanadske palačinke.
Losos ili skuša?
Losos.
Coffee to go ili kava na terasi?
Coffee to go.
British Columbia ili Saskatchewan?
British Columbia.
Hokej ili košarka?
Hokej, naravno...
Zanimljivosti o Kanadi u jednoj rečenici
- U Kanadi postoji mjesto pod imenom Alert, koje je najsjevernija trajno naseljena točka na svijetu, 817 km od sjevernog pola, s točno pet stanovnika.
- Kanađani su zaslužni za mnoge važne izume, koji uključuju električni štednjak, telefon i IMAX kino, koji nam stiže u Zagreb krajem godine.
- Pola Kanade je prekriveno šumom, što nije ni čudno s obzirom da je 10% šuma u svijetu u Kanadi.
- Kanada ima dva službena sporta - ljetni je lacrosse, azimski hokej.
- Tri oceana zaokružuju Kanadu - Tihi, Atlantski i Arktički.
- Prosječne temperature u Kanadi su od -32°C na sjeveru zimi do +26, 5°C na jugu ljeti.
© Podravka d.d. 2003.—2012.
20 komentara do sada…
cream of tartar je upravo ono sto si opisala u objasnjenju. cream of tart nije tocan naziv.:)
Pored neverovatne prirode, Kanada je poznata kao i jedan od najvecih svetskih centara dizajna, po besplatnom obrazovanju dece do 18 godina (ali zaista i potpuno: od olovki i sveski, papira… do biblioteka i koriscenja interneta)...po javnim telefonima koji nikad nisu polomljeni (iako ih, odnedavno znamo, nije Kanadjanin izmislio) ...jezicima, kulturi i religijama sa svake tacke ove planete, koji se postuju i neguju i zive skupa u neporemecenoj slozi…Uzivamo u parkovima koji su uredjeni, ocuvani…besplatnim bazenima za letnja uzivanja…ulicama ukrasenim cvecem…klimatizovanim autobusima i prodavnicama…svezim namirnicama sa farmi (vocu, povrcu, jajima, mesu, sirevima, suvomesnim delikatesima…)
Farme konzervativnih, neobicnih i izuzetno radnih Amish i Mennonites su ne samo cuvari zaboravljenog, vec i znacajna turisticka atrakcija i snabdevaci gradova svjim proizvodima…Jednako kao, slanim vetrovima ogrubeli ribari sa Istocne obale, koji nam stavljaju na trpezu skoljke, rakove, ribu…i u poslednje vreme delikatesne morske alge…
Ovo je zemlja festivala : od najznacajnijih i unikatnih First Nations…do multikulturalnih i novopriznatih modernih trendova…Ovo je zemlja u kojoj se zvanicno praznuje Hanukkah, Christmas, Eastern Orthodox Christmas Diwali, Kwanzaa, Ramadhan, Chinese New Year…Ali i dan mama, tata, porodice, radnika/zaposlenih… Hvala vam Karmela za lep clanak…i pozdrav iz Kanade…zemlje koja se prostire kroz sest vremenskih zona…i mnogo vise bezvremenskih…
I ja se nadam da ću jednom posjetiti Kanadu.
U Kanadi žive 20 godina….vjerujem da se pitate u čemu je poanta ;);)...u HRANI…prošlog vikenda smo kolektivno bili na jednoj svadbi u Zagrebu u restoranu Spoon….služila su se birana jela…tartufi, crni rižoto sa sipom….i tako cijelu noć bez prestanka…jeli su oni to, ali ono oduševljenje koje su oni pokazali sinoć na večeri kod svoje majke i bake, to je trebalo vidjeti…a ponuđena je bila filovana paprika, pohana svinjetina, pečeni krumpir, pečena paprika u ulju, domaći njoki, mješana salata, ta domaće vino…
Danas i sljedećih dana su moji gosti i na mojoj hrani ;);)...znam da će se oduševiti pitom zeljanicom, satarašem…gulašima i svim slasticama koje pred njih stavim…dok ih gledam kako uživaju, prestaje svako moje razmišljanje o zemlji iz koje dolaze i njima kao instruktorima jezika…ali svakako ću našoj Majić i njenom dragom, koji je rođeni Kanađanin, dati da pročitaju ovaj članak i da mi ga prokomentiraju na svoj način ;);)
Karmela, hvala za članak, vjerujem da ću i ja iz cijelog Vašeg i svog istraživanja nešto naučiti i zaključiti.
...
Vole mladi party – to sigurno…ali umereno upraznjavaju…Ovde ti je previse obaveza, sto skola, sto letnji posao…pa volontiranje za bolji posao sutra…
Ovde ti mladi potpuno drugacije zive – sve je daleko manje opusteno…ja ne znam da se ovde izlazi van svaki dan…Obicno to bude jednom nedeljno ili cak i svake druge nedelje…nocni party preko nedelje ne dolaze u obzir, to ne znam da li neko i pravi…petak, subota – da…nedelja nikad…
Nije im zivot ni malo buran…ali se uvek tesimo da se to na kraju isplati, jer ovde vec sa 25-30 kupuju svoje prve stanove/kuce (naravno su se vec odselili od roditelja i placaju sami svoje racune)...a svoja kola kupe sebi vec od prvih letnjih zarada, mnogo ranije (ovde voze od 16)...ne znam mnogo slucajeva da se novac za zabavu dobija od roditelja…Moje, doduse zive s nama i to ce tako ostati do zavrsetka skole…dobijaju sve sto im treba, ali za “luksuze” se same brinu – to mi nije u budzetu, hvala Bogu…Dobro je visestruko : ne mislim na te izdatke, a i one naviknu da se “prostiru samo koliko su dugacke”...a i glava mi je mirna kad izlaze…
Btw, svaka placa sama svoju Visu…a onda mozes misliti kako racunaju sa svakim izdatkom…ja placam cipele i patike do 50$...ako hoce skuplje i lepse, dodaju same svoj novac ( ne onaj od poklona i dzeparca…zaradjen na pravom poslu…)
A i skolovanje na fakultetima je prilicno skupo, pa svi gledaju da kad pocnu sto pre i zavrse…i dobiju dobro placeni posao…
Da ste mogli da vidite ovo leto koliko studenata/djaka radi i po dve smene, samo da skupe pare da mogu na jesen uplatiti skolarinu…a kad rade preko leta za minimalnu zaradu od 10$ na sat (od cega se moze preziveti, ali ne i ziveti)...kad dodje jesen, uce kao ludi da bi sutra imali prvu platu od 20$/h od cega se udobno zivi…Brzo nauce da je sve stvar izbora – kad zavrse i zaposle se, pravo zezanje po njihovom izboru tek pocinje…oko 23. godine…valjda im nije prekasno…
Mozda zvuci brutalno, ali tako je jedino moguce…tako je jedino sigurno da kad roditelji budu u penziji, deca nece morati da vode racuna da otplacuju roditeljske kuce i finansijski pokrivaju zivot od malih penzija (penzije su ovde jako male…osim ako sam nisi uplacivao da budu vece…sto svi vecinom i cine, da na kraju kao i na pocetku zivota budu nezavisni…) Generalno, za mlade je ovde zivot daleko manje opusten i manje zivopisan…poredeci s a zivotom kojim zive mladi tamo kuci…ali zato se brze osamostaljuju i jos uvek jako mladi, pocinju da uzivaju blagodeti odricanja u ranijim godinama… Naravno da, kao i u svemu, ima i izuzetaka, ali oni obicno zavrsavaju kao luzeri…koliko god ova zemlja bila udobna za zivot, darezljiva i tolerantna, ako odaberes da budes luzer i danguba, postaje surova…nemilosrdna i surova, tacnije…
Dok slavu danasnjih kanadskih inovatora pronosi svijetom Mike Lazaridis sa svojim cudom elektronike i komunikacione tehnologije, koja se zove “BlackBarry”, podsjecanje na bogatu tradiciju kanadskog pronalazastva pomalo lici na zanimljivo putovanje kroz istoriju.
Medju kanadskim pronalascima najcjenjeniji je, svakako, insulin, nezamjenljiv u tretmanu secerne bolesti jos od 1921. godine, kada je otkriven. Frederick Banting i Charles Best su dobili Nobelovu nagradu za ovo otkrice, koje spada u red najvecih dostignuca u medicini.
Poznatije ime je, ipak, Aleksander Graham Bell, koji je izumom telefona 1876. godine oznacio ulazak svijeta u novu tehnolosku eru, u cijim je osnovama komunikacioni sistem.
Krugu velikih otkrica pripada i elektricna sijalica, za koju kanadski izvori tvrde da je izum Henry Woodwarda, pozivajuci se, pritom, na njegove uspjesne eksperimente u Torontu 1874. godine. Danas u svim enciklopedijama stoji da je elektricna sijalica Edisonov patent iz 1880, zbog cega se Kanadjani pomalo osjecaju prevareni i ta prica nas donekle podsjeca na naseg Nikolu Teslu. Navodno, posto je uspjesno isprobao sijalicu u Torontu, Woodward je stupio u vezu sa Edisonom i prodao mu ideju.
I elektronski mikrospok je djelo kanadskih istrazivaca (1938.- James Hillier, Albert Prebus) kao i “pacemaker”, taj sicusni stimulator srca, koji mnogima spasava zivote i danas (1950.- Hopps, Bigelow, Calaghan).
Spisak izuma sa kanadskim autorstvom je dug, oni su usli u svakodnevnu upotrebu i svakodnevno su u nasem vidokrugu. Da li smo se ikad upitali, ko je izmislio masinu za ciscenje snijega, pleksiglas, voki-toki, sintisajzer ili elektricna invalidska kolica? Nismo, naravno, jer oko nas je toliko upotrebnih stvari da bi se u odgovorima na pitanja te vrste mogao provesti citav zivot, ali, ako, ipak, nekim cudom jesmo, doznali smo da su njihovni idejni autori i konstruktori – Kanadjani.
Idemo li dalje, doznacemo da je kosarkaska igra, koju je izmislio jedan kanadski profesor, da bi spasao svoje studente od dosade, a “Five Pin Bowling” je, na ponos kanadjana, u samom vrhu sportskih izuma. Upola manjim brojem palica i upola manjom kuglom Tomas F. Ryan je 1908. godine napravio “revoluciju” u masovnom kuglastvu i usao u istoriju. I neka na kraju ovog spiska bude pomenuto: ziper ili, kako ga mi zovemo na maternjem – rajsfersluz, takodje je kanadski izum, i nije manje vazan od mnogih drugih. Na ovoj podugoj listi kanadskih pronalazaka, koji su postali dio nase stvarnosti, ne dopada mi se samo jedan i on se zove “instant mashed potatoes”, stvar privatnog odnosa i averzije prema svemu sto je “instant”.
I na kraju, jos jedan zanimljiv podatak, samo provincija Ontario ima preko 300.000 jezera! O tome cu drugi put :-))