Hrana je svuda oko nas. Ona je naša primarna biološka potreba. No, već odavno ne jedemo samo da bismo živjeli. U hrani uživamo, hranom se bodrimo, njome se tješimo i usrećujemo. Hranom komuniciramo, osvajamo i zavodimo, ali i otkrivamo svoje slabosti.
U Egiptu, faraoni ni na drugi svijet nisu odlazili bez svojih kuhara i pekara, tj. njihovih statua, a u Grčkoj u hrani nisu samo uživali, nego su o njoj i raspravljali. U srednjem vijeku pripremanje hrane postalo je tako komplicirano da se pojavljuju i prve kuharice.
Budućnost ili trend – pokazat će vrijeme. A mi predlažemo, dok je tu, od flexi-prehrane uzeti ono najbolje: fine snackove, nonšalanciju i slobodu u jelu, snacking socijalizaciju a slobodno vrijeme ispunite dokolicom i odmaranjem.
Znamo li da alge zauzimaju 80 % biomase planeta Zemlje te uzmemo li u obzir njihovo pozitivno djelovanje na ljudski organizam, možemo ih slobodno nazvati hranom budućnosti koja postaje sve važnijom i u sadašnjim načinima prehrane.
Debljina je bolest suvremenog društva koja nastaje prvenstveno uslijed neadekvatne prehrane i odsustva fizičke aktivnosti. Debljina predstavlja veliki zdravstveni problem jer uzrokuje mnoga oboljenja, ali i depresiju.
Od savršeno pripremljenog jela očekuje se da zadovolji puno više no samo osjetilo okusa: boje trebaju biti ugodne oku, komadići nasjeckani na jednake dijelove, a cijela kompozicija primamljivog mirisa.
Pšenično se zrno sastoji od tri dijela – ljuske, središnjeg dijela (endosperma) i klice. Upravo od tih dijelova dobivaju se svi cjeloviti proizvodi od pšenice poput mekinja, klica, pahuljica preko bulgura i cous-cousa do proklijalih zrna pšenice.
Povijest prehrane
Fleksibilna prehrana
Hrana budućnosti ili sadašnjosti?
Debljina – svjetski problem
Vježbanje i debljina
Kina
Priprema mliječnog kruha
Kalup za pečenje kruha i kolača
© Podravka d.d. 2003.—2012.
