Glavobolja

Glavobolja je simptom koji se veže uz više različitih bolesti te je i različit pristup i liječenje. U većini slučajeva bolesnici s glavoboljom i ne potraže liječničku pomoć već glavobolja prestane spontano ili uz simptomatsku terapiju. Simptomatska terapija je ona terapija koja uklanja neki simptom, u ovom slučaju glavobolju, ali ne i uzrok koji je do nje doveo.

U slučaju migrenozne glavobolje, osim lijekova koji smanjuju bol pažnju treba obratiti na odgovarajuću prehranu.

Veliki je broj uzroka koji mogu izazvati glavobolju. Glavobolja može biti posljedica nekog procesa vezano uz glavu, ali puno češće je simptom bolesti koje se primarno događaju u ostalom organizmu.

Pri analizi glavobolja pažnju treba obratiti na učestalost, trajanje, tip glavobolje, mjesto gdje se javlja, težinu/jačinu boli.

Ponekad je ona samo posljedica umora, povišene tjelesne temperature zbog viroze ili gripe, konzumacije alkohola, iako i kao takva može biti vrlo neugodna.

Uzroci glavobolja su raznoliki:

1. Organske bolesti

• poremećaji cirkulacije
• migrena – manifestira se bolovima u polovici glave, praćena je mučninom, povraćanjem, može biti posljedica konzumiranja neke hrane, često stresa
• toksična stanja - alkoholizam, uremija, trovanje ugljičnim monoksidom praćena su glavoboljom
• povišeni krvni tlak, ali i tlak niži od uobičajenog za neku osobu, može izazvati osjećaj glavobolje
• bolest senzornih živaca glave
• Herpes zoster – prati ga izrazito jaka bol na licu u području zahvaćenog živca
• promjene kostiju lubanje (craniuma)
• metastaze iz ekstrakranijalnog područja
• Pagetova bolest
• procesi unutar lubanje
• tumorske tvorbe mozga - često pritiskom na okolne strukture dovode do pojave boli, ali i težih neuroloških ispada
• ograničeni upalni procesi (abscesi)
• krvni podljevi ispod moždane ovojnice – hematomi, ali i difuzni podljevi
• iritacija moždanih ovojnica
• tuberkuloza, sarcoidoza, infekcija Cryptococcusom
• organske bolesti izvan lubanje u području glave – često se kao uzroci javljaju bolesti zuba, uha, problemi vezani uz oči.

 

2. Posttraumatske glavobolje

• mogu se javljati na mjestu ozljede ili difuzno.

3. Psihogene glavobolje

• javljaju se u stanjima kao što su neuroze i stanja anksioznosti – straha
• mogu se javiti i zbog napetosti mišića glave.

 

Dijagnostika

Da bismo došli do dijagnoze, polazimo od opisa kada se glavobolja javila, tijeka glavobolje, prate se simptomi vezano uz glavobolju: njihova učestalost, težina, lokacija, karakter bola. Da bi se približili etiologiji glavobolje, prema kliničkoj slici učinit će se dodatne pretrage.

• Pretrage se kreću od često korištene analize krvne slike, biokemijskih pretraga pa sve do analize likvora kada to klinička slika zahtijeva.
• Pregled kod okulista učinit će se u cilju isključenja glaukoma, poremećaja vida, bolesti očnog živca. Poremećaji vida (kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam) zbog naprezanja oka mogu rezultirati glavoboljom. Ne smije se zanemariti da upalu vidnog živca prati također osjećaj boli.
• Pri sumnji na upalu sinusa učinit će se RTG snimka sinusa.
• U slučaju ishemije javit će se glavobolja, moguće i uz popratne neurološke simptome. Slično je s ekspanzivnim procesima intrakranijalno. Često se tada radi objektivizacije stanja koriste pretrage krvnih žila vrata te CT i MR.

 

Liječenje

Liječenje ovisi o bolesti koja je dovela do pojave glavobolje.

1. U slučaju psihogene ili tenzione glavobolje može pomoći već sama psihoterapija.
2. Od analgetika koristi se acetilsalicilna kiselina, paracetamol, nesteroidni antireumatici, opijati u težim slučajevima, ali također bol mogu smiriti anksiolitici i antidepresivi.
3. U slučaju upale sinusa primijenit će se antibiotska terapija, u slučaju herpesa antivirotici i vitamini B skupine.
4. Ponekad je neophodan kirurški pristup, bilo da se radi o promjenama na krvnim žilama ili o intrakranijalnim tvorbama koje treba odstraniti.
5. U slučaju migrenozne glavobolje, osim lijekova koji smanjuju bol pažnju treba obratiti na odgovarajuću prehranu.
6. Neophodno je liječiti arterijsku hipertenziju.

 

U zaključku treba naglasiti da je glavobolja samo simptom čije nas javljanje dalje usmjerava prema bolesti koja je do nje dovela. Simptomatska je terapija često neophodna, ali je isto tako važno tragati za bolesti koja je do glavobolje dovela te ispravnim liječenjem ukloniti tako i uzrok glavobolje.

Autor: Spomenka Ljubić, dr. med.

Radi kao liječnik specijalist internist, endokrinolog-dijabetolog na Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac, trenutno na mjestu rukovoditelja Odjela za bolesti metabolizma. Doktor je znanosti iz dijabetologije i magistar znanosti iz kliničke farmakologije.