Europski tjedan kretanja

U razdoblju od 16. do 22. rujna 2005. obilježava se Europski tjedan kretanja. Osnovna tema tjedna je ''Pametno putovanje na posao'', dok će 22. rujan, kao i ranijih godina, biti proglašen Danom bez automobila.

Statistike pokazuju da u jednom automobilu prosječno putuje 1,2 putnika. Jedan od oblika pametnog putovanja predstavlja i car pooling.

Europski tjedan kretanja pokrenut je s ciljem osvještavanja potrebe promjene u načinima kretanja u gradovima i smanjenja korištenja automobila u svakodnevnom kretanju stanovnika. Obilježava se u cijeloj Europi od 2002. godine. Te je godine u akciju bilo uključeno 427 gradova, da bi se njihov broj prošle kalendarske godine gotovo udvostručio i popeo na 849 europskih gradova koji su sudjelovali ili podupirali akcije u okviru Europskog tjedna kretanja.

Tema ovogodišnjeg Tjedna kretanja, ''Pametno putovanje'', odabrana je s namjerom promoviranja i poticanja alternativnih načina putovanja na posao i u školu: pješačenja, korištenja bicikla i gradskog prijevoza, te uzimanja suputnika u automobil, a sve to u svrhu smanjenja gradskih prometnih gužvi, zagađenja zraka i učinka staklenika, kao i poboljšanja kvalitete uvjeta života i zdravlja ljudi u gradovima.

''Pametni'' oblici putovanja na posao i u školu te kretanja gradom ne štete okolišu, štede energiju, vrijeme i novac, te globalno pozitivno utječu i na zdravlje građana. K tome, vožnja biciklom i pješačenje imaju i neposredan učinak na psihofizičko zdravlje i kondiciju pojedinca.

Promet nas ugrožava!

Promet je, uz energetska i industrijska postrojenja, najveći onečišćavač čovjekove okoline, a posebno zraka. Iz prometa i iz energetskih i industrijskih postrojenja potječe najveći dio emisije štetnih plinova, koji uzrokuju globalno zagrijavanje atmosfere, tj. štetni efekt staklenika, te pojavu ozonskih rupa i kiselih kiša.

Izgaranje goriva u automobilima i ostalim prometnim sredstvima u atmosferi uzrokuje stvaranje povećane količine ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova, kao što su metan i dušikov oksid, što, osim na globalno onečišćenje čovjekove okoline i globalno zagrijavanje, ima i neposredan učinak na mikroklimu u prometom zagušenim gradovima. Onečišćavanje zraka, koje je uzrokovano gradskim prometom, negativno utječe na zdravlje ljudi u gradovima. Iako su onečišćenjem koje uzrokuje promet ugroženi svi koji žive i borave u gradovima, neke su kategorije ipak ugroženije.

Ispušni plinovi iz prometnih sredstava posebno štete djeci, starijim osobama, trudnicama i djeci u prenatalnom razdoblju, osobama koje pate od astme i bolesti srca te pušačima. Ispušni plinovi i onečišćen zrak, ovisno o trenutačnoj koncentraciji te izloženosti osobe, mogu uzrokovati i različite probleme i poremećaje ne samo kod osoba ugroženih skupina nego i kod posve zdravih ljudi, a mogu se pojaviti odmah ili nakon nekoliko dana. Kao posljedica zagađenosti zraka uzrokovanog prometom, mogu se javiti problemi s funkcioniranjem srca i krvotoka i organa za disanje, zatim glavobolja, vrtoglavica, mučnina i problemi s percepcijom. Osim toga, štetni plinovi iz prometa mogu izazvati iritacije očiju i organa za disanje, smanjiti imunitet, te imati na ljude depresivan, a kroz duže vrijeme i kancerogeni učinak.

Osim što promet šteti okolišu i ljudima putem štetnih ispušnih plinova, promet uzrokuje buku, koja je također štetna za ljudsko zdravlje. Promet je glavni izvor buke: osobni automobili proizvode buku između 80 i 90 decibela. Na buku uzrokovanu prometom žali se čak svaki drugi stanovnik europskih gradova. No, buka ne djeluje štetno samo na sluh ljudi, nego uzrokuje različita negativna psihička stanja, od osjećaja neugode do stresa. Buka uvjetuje i poremećaje u spavanju, pa tako, primjerice, skraćuje razdoblje dubokog sna i povećava razdoblja budnosti tijekom noći.

Osim što štetni plinovi koje ispuštaju prometna sredstva ugrožavaju našu okolinu, te posredno i neposredno štete našem zdravlju, u prometu se događaju i prometne nesreće, u kojima stradava i umire veliki broj ljudi. U prometnim nesrećama u Europi svake je godine povrijeđeno ili smrtno strada nekoliko tisuća ljudi, među kojima i mnogo djece. Djeca, a najviše ona između 5 i 9 godina, posebno su ugrožena u gradskom prometu. Njihove sposobnosti percepcije još uvijek nisu u potpunosti razvijene, što im uvelike otežava snalaženje u prometu, a budući da su niska rastom, teško ih je uočiti. Osim vožnje u alkoholiziranom stanju, u stanju umora, neprilagođenih brzina vozača te neopreznog kretanja pješaka i biciklista, uzroci mnogih nesreća u gradovima su i gusti promet i preskučeni prostor za kretanje pješaka i biciklista.

Dakle, promet, a posebno parkirališta za automobile, zauzima previše prostora u gradovima. Iz dana u dan, na ulicama europskih gradova sve je više automobila, pa prometni čepovi i problemi s parkiranjem predstavljaju gorući problem. Gradski su prostori, ulice i trgovi, a vrlo često i pločnici i zelene površine, zatrpani automobilima.

Putujmo pametno!

Iako nas promet iz dana u dan, na ovaj ili onaj način, sve više opterećuje i guši, tome ipak ima lijeka. Svaki dan, svaki građanin prije putovanja na posao, u školu ili zbog bilo kojeg drugog razloga, ima mogućnost izabrati hoće li putovati svojim automobilom, te na taj način još više pogoršati ionako alarmantno stanje uzrokovano prometom u gradovima, ili će koristiti jedan od mogućih oblika ''pametnog'' putovanja, kojim će pomoći da grad polako ali sigurno postane prostor po mjeri čovjeka, a ne automobila.

Pametni oblici putovanja na posao i u školu te kretanja gradom ne štete okolini, štede energiju, vrijeme i novac, te globalno pozitivno utječu i na zdravlje građana.

Svakome su na volju različiti oblici ''pametnog'' putovanja: javni prijevoz, pješačenje, vožnja biciklom, car pooling ili uzimanje suputnika na zajedničkom pravcu, ili pak njihove kombinacije. Osim što doprinose očuvanju okoline i zdravlja ljudi u gradovima, također doprinose smanjenju prometnih nesreća, a istodobno omogućuju više prostora za kretanje, zelenilo i dječja igrališta. ''Pametni'' oblici kretanja štede novac, vrijeme i energiju, te smanjuju stres uzrokovan sudjelovanjem u gustom prometu.

Javni prijevoz je višestruko učinkovit: vozača pošteđuje od prometnog stresa, štedi mu energiju, vrijeme i novac, a grad i sugrađane od štetnih posljedica gustog prometa, pa stoga predstavlja dobitak i za pojedinca i za sve građane, ali i za cijeli grad.

Kako statistike pokazuju da u jednom automobilu prosječno putuje 1,2 putnika, jedan od oblika pametnog putovanja predstavlja car pooling ili uzimanje suputnika na zajedničkom pravcu. Korištenjem jednog automobila za više putnika pošteđuje se vlastiti auto, štedi novac i smanjuje umor uslijed putovanja na posao i s posla. Naravno, osim putovanja na posao, car pooling je idealan i za prijevoz djece u školu ili odlazak u kupovinu. Uz ovaj oblik pametnog putovanja, u nekim većim europskim gradovima sve je više ljudi koji prihvaćaju i car sharing - oblik pametnog putovanja koji podrazumijeva da više ljudi posjeduje i dogovorno koristi samo jedan automobil, te car borrowing, koji funkcionira putem agencija koje vrlo povoljno posuđuju automobile građanima, ovisno o njihovim potrebama, u razdoblju od pola sata do cijelog dana.

Naravno, u okviru ''pametnog'' putovanja je i vožnja biciklom te pješačenje. Vožnja biciklom ne predstavlja samo jedan od najzdravijih, nego je to i jedan od okolišu najugodnijih načina kretanja gradom, kao i putovanja do posla ili škole. Bicikl ne samo da ne onečišćava okolinu ni zrak, već i višestruko pogoduje našem zdravlju, održava nas u fizičkoj kondiciji, a u razdoblju prometnih zagušenja čini nas mnogo bržima i efikasnijima nego u automobilu. Bicikl predstavlja savršeno prometno sredstvo za različite kraće rute na kojima je potrošnja goriva znatno veća nego inače, a koje su, prema istraživanjima, zastupljene u velikoj mjeri. Primjerice, jedna od pet vožnji automobilom kraća je od kilometra, a jedna od osam je na ruti kraćoj od čak 500 metara.

Također, pješačenjem ne ugađate samo zraku koji udišete i svojem kućnom budžetu, već činite mnogo i za svoje osobno zdravlje. Primjerice, kretanje uslijed vožnje biciklom ili pješačenja pozitivno djeluje na čitav naš organizam, a posebno na srce i krvotok, disanje, probavu i izmjenu tvari, organe za kretanje, živčani te imunološki sustav. K tome, pješačenjem i vožnjom biciklom na vrlo se uspješan način razgrađuje stres, smanjuje psihofizička napetost, reduciraju se negativne emocije te se potiče dobro raspoloženje.

Autor: Valerija Rodek, diplomirani pedagog

Piše tekstove s područja pedagogije, psihologije, poslovnih vještina, zdravog života, gastronomije…