Dječje kašice

U Hrvatskoj je uobičajen početak s voćnim kašicama. Prve su na jelovniku jabuke, kruške i banane, koje imaju prirodno slatkasti okus koje dijete voli.

Privikavanje na prve kašice predstavlja važan korak u životu djeteta, koje je do tada poznavalo samo mlijeko. Prvi zalogaj na žličicu ujedno je i prvi korak prema samostalnoj prehrani, u kojoj dijete više neće ovisiti samo o majčinom mlijeku.

Spremni ste za avanturu zvanu hranjenje kašicom, kojom ćete svojoj bebi otvoriti sasvim novi svijet okusa, mirisa, boja i oblika. S prvim kašicama, u prehranu vašeg djeteta uvodite i prve prehrambene navike. Neka one budu zdrave. Razmislite i o tome da ćete prve dvije godine više vremena provoditi hraneći svoje dijete nego u svim drugim aktivnostima. I to je jaki razlog da se potrudite da oboje u tome uživate.

S novim izazovima privikavanja na žlicu najbolje je početi kada je dijete zdravo i odmorno, i nije jako gladno. S obzirom da nije baš praktično (a ni preporučljivo) gladno dijete učiti na novi oblik hranjenja, pomoći će mali trik: dijete prvo podojite ili nahranite polovicom količine mlijeka koju inače pije. Tako će ono biti zadovoljnije i opuštenije, niti gladno, ali ni do kraja sito, već, naprotiv, zainteresirano za nove izazove u borbi sa žlicom.

Nakon prvih nekoliko žličica i više-manje uspješnih isprobavanja (od kojih se dijete ipak neće previše najesti), obavezno obrok završite mlijekom.

Djetetu su do prvog rođendana potrebna barem dva do tri mliječna obroka dnevno, bilo samostalna, ili u kombinacijama s voćnim ili žitnim kašicama.

Kada početi

Prošla su vremena kada su se djeci već oko 8. tjedna starosti počele davati prve kašice. Više se ne žuri s prvim kašicama. Čeka se vrijeme kada je dijete dovoljno zrelo za novu hranu. Danas se zna da majčino mlijeko (ili hranjenje na bočicu mliječnom formulom) sigurno osigurava potrebnu količinu energije i nutrijenata za rast i razvoj bebe u prvih 6 mjeseci života.

Prije navršenog 4. mjeseca, dojenče refleksno gura svoj jezik prema van kada mu bilo što stavimo u usta. Taj refleks neophodan je za dojenje, a dojenčetu dozvoljava da proguta samo tekućinu. Tek negdje između 4. i 6. mjeseca starosti, refleks se postepeno gubi pa postaje sve vjerojatnije da će kašica pronaći svoj put do želuca. Također, u tom se razdoblju kod većine djece dovoljno razvija mehanizam gutanja, pa ona mogu u ustima premještati hranu od naprijed prema natrag i gutati ju.

Oko 6. mjeseca starosti, crijeva djeteta dovoljno su razvijena da mogu apsorbirati hranjive tvari i selektirati one potencijalno opasne. Između 6. i 7. mjeseca dovoljno se razvijaju i da mogu filtrirati «napade» određenih alergena, što je posebno važno kod djece u čijoj obitelji ima alergija. Ako je netko iz obitelji alergičan na određene namirnice (npr. limun, jagode, ribu, kravlje mlijeko, bjelanjak, med, orahe i orašaste plodove), preporuča se što kasnije početi s uvođenjem potencijalno alergenskih namirnica (čeka se i nakon navršenih 12 mjeseci).

Rast i razvoj djeteta se u prvim mjesecima odvija munjevito, pa negdje između 4. i 7. mjeseca života beba počinje kontrolirati pokrete glave, može sjediti samostalno bez pridržavanja, stavlja predmete u usta, gleda sa zanimanjem kako jedete, pokušava dohvatiti namirnice s kuhinjskog stola i dobiva prve zubiće. Ako beba, unatoč svim vašim naporima da je nahranite mlijekom, ostaje gladna nakon redovitog dojenja i ne dobiva na težini kako bi trebala, uz sve prije navedeno, i to je važan pokazatelj da je vaša beba spremna krenuti u istraživanje novih okusa prvih kašica.

Svjetska zdravstvena organizacija preporuča isključivo dojenje djece do 6. mjeseci starosti te kombinaciju dojenja i druge hrane do dobi od dvije godine. Do 6. mjeseca starosti mjeseci, mlijeko je još uvijek jedina hrana koju beba treba, ali negdje u toj dobi (a može i koji tjedna ranije, ovisno o individualnim karakteristikama djeteta) možete početi s upoznavanjem djeteta sa žličicom. Potrebno je neko vrijeme da se između njih "rodi prijateljstvo". U toj dobi je dovoljno dati 1-2 žličice kašice za privikavanje, uz 4-6 obroka mlijeka na dan. S navršenih sedam do osam mjeseci, nastavlja se s 4-5 obroka mlijeka i 4-5 žlica kašice, koje dajemo jednom do dva puta dnevno. Nakon devet mjeseci, dovoljna su 3-4 obroka mlijeka i 5 žlica kašice dva do tri puta dnevno. U ovom se razdoblju u kašice kombinira i hrana bogata bjelančevinama (meso, žumanjak, riba...). Između deset i dvanaest mjeseci, s 3 glavna obroka i 2 međuobroka koji uključuju najmanje 3 obroka mlijeka, način prehrane djeteta u mnogočemu sliči prehrani odraslih.

Ipak, ne treba smetnuti s uma da se vrijeme zrelosti prihvaćanja nove hrane razlikuje od djeteta do djeteta.

Priprema, pozor, sad

Je li beba spremna otvoriti usta? A vi – spremni na veselje i nered. Krenite u akciju!
Da bi skratili vrijeme pripreme kašica, od velike pomoći mogu vam biti i gotove instant žitne pahuljice (Rižolino, Frutolino, Medolino,...)
Započnite s jednom čajnom žličicom, naravno, bez prisile. Prve kašice pripremajte od pojedinačnih namirnica (tek svakih 4-5 dana ponudite novu namirnicu). Ne miješajte više namirnica međusobno sve dok niste sigurni da je svaku od njih dijete prihvatilo i da nije alergično na nju. Također, prve se kašice ne smiju pretjerano soliti i šećeriti, niti začinjavati jakim začinima.

U Hrvatskoj je uobičajen početak s voćnim kašicama. Prve su na jelovniku jabuke, kruške i banane, koje imaju prirodno slatkasti okus koje dijete voli. Voće se oguli, opere, odstrane mu se koštice. Kašice se pripremaju od svježeg voća, ili se ono kratko kuha na pari (ili u malo vode,) a može se i peći u pećnici. Zatim se propasira ili usitni električnom sjeckalicom u mekanu kašicu. Sa 6-8 mjeseci starosti djeteta, slobodno isprobajte kašice od marelice, breskve i trešnje, a nakon 8. mjeseca u jelovnik možete uvrstiti kašice od jagode, maline i kupine. Agrume (limun, mandarina, naranča, grejp) dodajte kašicama tek nakon 10. mjeseca života djeteta, a ukoliko je netko u obitelji alergičan, čak i kasnije.

Nakon voćnih, bebe se polako počinju privikavati i na povrtne kašice. Najčešće su to juhe i variva od mrkve, špinata i blitve. Povrće se kuha (s malo tekućine ili na pari) i zatim propasira. Slobodno možete dodati malu žličicu maslinovog, sojinog ili suncokretovog ulja, koja poboljšavaju okus, a i dobar su izvor nezasićenih masnih kiselina i vitamina topivih u mastima. Ako se vašoj bebi povrće nikako ne sviđa, u kašicu dodajte mrvicu šećera ili mlijeka koje inače pije. Poznati slatki okus šećera ili miris mlijeka najvjerojatnije će ga navesti da proba još koju žlicu. Između 6. i 8. mjeseca, u kašice se dodaje i krumpir, bundeva, cvjetača, tikvica, brokula, komorač, a nakon 8. mjeseca rajčica i kelj. Mahunarke (grah, slanutak, leća, grašak...), koje su teže probavljive, dodajemo dobro kuhane i pasirane u vrlo malim količinama, i to nakon što dijete navrši 9 mjeseci.

Žitne i mesne kašice

Nakon voća i povrća, vrijeme je da se isprobaju kašice od žitarica na mlijeku. U zemljama zapadne Europe, SAD-a i Kanade uobičajeno je prvo početi baš s ovakvim kašicama. S obzirom da se one pripremaju na mlijeku koje dijete inače piju, djeca ih dobro prihvaćaju, pa ove kašice sve češće postaju prve i u našim krajevima. Koristite li cijela zrna riže, kukuruza ili ječma, namočite ih preko noći, usitnite u električnoj sjeckalici i kuhajte dok ne budu posve mekana. Da bi skratili vrijeme pripreme kašica, od velike pomoći mogu vam biti i gotove instant žitne pahuljice (Rižolino, Frutolino, Medolino,...). Prve žitarice na meniju su riža i kukuruz (i njihove pahuljice), a tek poslije navršenih 6 mjeseci, mogu se davati pšenica i njezini proizvodi (keksi, tjestenina, brašno, kruh ), kao i zob, raž i ječam, koji sadrže gluten.

Kada dijete počne žvakati, umjesto kašica od povrća, možete pripremiti juhe, pa u njih ukuhati sitnu kuhanu tjesteninu, rižu, ili pak kašice poslužiti uz komadiće mekanog kruha i krekere.

Da bi se vaš mališan priviknuo na meso, s navršenih 7 - 8 mjeseci prvo mu ponudite laganu mesnu juhu skuhanu zajedno s povrćem, tjesteninom i žitaricama. Kasnije pripremite pasirano ili usitnjeno (ovisno o mogućnostima žvakanja djeteta) nemasno bijelo pileće i pureće meso, kao i meso kunića i mladu teletinu. Mesne kašice možete kombinirati s raznim povrćem, tjesteninom i rižom, malo ih posoliti i po potrebi dodati žličicu biljnog ulja da bi bile ukusnije. Bijelu ribu, tamno meso peradi, janjetinu i junetinu pripremite na isti način (juha, pasirano meso), ali ponudite tek nakon 8 mjeseci, a plavu ribu, govedinu i svinjetinu tek nakon navršene godine dana. Suhomesnate proizvode izbjegavajte što duže, najmanje do prvog rođendana.

U dobi od navršenih 8 mjeseci djeteta također se možete poigrati i s mliječnim proizvodima (kravlji sir, jogurt), koje možete poslužiti kao samostalan obrok, kao dodatak kašicama od voća (jogurt, sir) ili kašicama od povrća (kiselo vrhnje).

S obzirom da će dijete nakon kašica ožedniti, ponudite mu prokuhanu vodu u šalici ili čaši da ne bi dehidriralo (što je pogotovo važno za ljetnih mjeseci).

Kombinacijama nikad kraja

Kada dijete počne žvakati, umjesto kašica od povrća, možete pripremiti juhe, pa u njih ukuhati sitnu kuhanu tjesteninu ili rižu.

Kada se dijete priviklo na pojedine namirnice, možete pripremati razne kombinacije kašica, a njihovu konzistenciju (gustoću) uskladite s mogućnostima žvakanja djeteta i nicanjem zubi.

Neke dobitne kombinacije kašica su one od:

• jabuke, mrkve i rižinih pahuljica
• pšeničnih pahuljica i pasirane breskve
• tikvica i kukuruzne krupice
• jagoda i svježeg kravljeg sira
• banana, mlijeka i zobenih pahuljica
• komorača, mlijeka i krumpira
• mrkve, brokule i bijelog mesa kunića
• špinata, piletine i riže
• palente i pirjane teletine u umaku
• tjestenine s umakom od mljevenog mesa i rajčice

Eksperimentirajte s raznim okusima, upoznajte dijete s raznolikim namirnicama i njihovim kombinacijama, a pristup i mašta su neograničeni.

Strpljivo i bez prisiljavanja, upoznajte svoje dijete s novim oblicima prehrane. Ako baš danas vaša beba ne želi probati novu kašicu, nahranite je s onim što otprije voli i pokušajte ponovo za nekoliko dana. (Ne)omiljenu namirnicu možete "upakirati" u drugačiji okus, primjerice, s malo mlijeka koje dijete poznaje.

Ponekad grimasa na licu vaše bebe ne mora značiti da pripremljenu kašicu ne voli, već da je okusila nešto novo i nepoznato. Zato – jednostavno pričekajte koji trenutak da se dijete prilagodi novom okusu prije nego mu ponudite drugu žlicu.

Autor: Andreja Strelec Dučak

Bavim se sadržajima koji su vezani uz hranu, prehranu i zdravlje s naglaskom na dječje teme. Pitanja i prijedlozi Coolinaričara inspiriraju me u radu. :)