Dan bez automobila

Europski tjedan kretanja, koji se obilježava od 16. do 22. rujna 2005., i ove godine završava kampanjom ''Dan bez automobila''. Svrha je ove kampanje da se kod građana osvijesti potreba za djelovanjem protiv onečišćavanja zraka uzrokovanog sve gušćim prometom u gradskim sredinama. Tog će se dana ljudi u mnogim gradovima širom Europe poticati da svoj osobni automobil ostave kod kuće i da na posao, u školu ili kupovinu otputuju gradskim prijevozom, biciklom ili pješice, ili da nekoliko njih postanu suputnici u jednom automobilu na zajedničkoj ruti.Nezdravo sjedenje u automobilu zamijenite zdravim fizičkim kretanjem, pješačenjem ili vožnjom na biciklu.

Oko sedamdeset milijuna Europljana sudjelovat će u različitim aktivnostima čija je svrha smanjenje onečišćenja zraka i buke u gradovima, kao i intenziteta gradskog prometa, jer se na taj način mogu stvoriti uvjeti za zdraviji, ljepši i sigurniji život. U tu svrhu, neki će gradovi taj dan poticati car sharing na način da uvedu posebna besplatna parkirališta za automobile s više suputnika, otvorit će nove, ljudima primjerenije rute za autobuse i tramvaje, nove staze i parkirališta za bicikle, te proglasiti nove pješačke zone. U planu su i različite edukativne aktivnosti o svim prednostima javnog prijevoza u odnosu na prijevoz osobnim automobilima te o mnogostrukim prednostima vožnje biciklom i pješačenja kao najzdravijih oblika ljudskog kretanja.

U gotovo svim gradovima, u zonama u kojima će se provoditi akcija ''Dan bez mog automobila'', tog će se dana mjeriti kvaliteta zraka, jačina buke i pratiti rizik od prometnih nesreća kako bi se dobivene vrijednosti usporedile s onima dobivenim u uobičajenim uvjetima. Na taj će se način zorno pokazati i dokazati da se ''pametnim'' oblicima kretanja može učiniti mnogo za okolinu, zdravlje i kvalitetan život ljudi u gradovima.

No, bez obzira na to hoće li se vaš grad uključiti u zaista mnogobrojnu mrežu gradova koji sudjeluju ili podupiru ovogodišnji Europski tjedan kretanja, iskoristite akciju ''Dan bez automobila'', i 22. rujna 2005. samoinicijativno ostavite svoj automobil kod kuće, a na posao krenite pješice, na biciklu, javnim prijevozom ili organizirajte car sharing (putovanje više osoba na zajedničkom pravcu).

Danom bez automobila, koji potom jednom tjedno može prerasti u vašu hvalevrijednu životnu naviku, učinit ćete zaista mnogo za mjesto u kojem živite, za svoje sugrađane i za sebe.

Danom bez svog automobila činite mnogo:

Za čistoću zraka i okoliša u kojem živite, jer je promet općenito odgovoran za više od 40 % zagađivanja atmosfere, a u urbanim je sredinama i glavni izvor onečišćavanja zraka koji udišete. K tome, cjelokupni promet je iz dana u dan u porastu, pri čemu promet osobnim automobilima raste još i brže od transporta roba. Bez sumnje, najčešće putujemo osobnim autom, na kojeg, prema statističkim podacima, opadaju 2 od 3 putovanja. Za usporedbu, na 2 od 10 putovanja odlazimo pješice, na 1 od 6 javnim prijevozom, dok za samo 1 od 20 putovanja koristimo bicikl.

Osobni automobili stvaraju ogromnu emisiju štetnih plinova, koji dugoročno i globalno uzrokuju pojavu efekta staklenika i kiselih kiša, a trenutačno i lokalno ugrožavaju zdravlje svih ljudi koji žive u gradovima, a posebno djece, starijih i trudnica, kao i onih koji već imaju poteškoća sa zdravljem (primjerice, srčanih bolesnika i astmatičara).Dokazano je da se zdravlje i kondicija mogu poboljšati  i umjerenom tjelesnom aktivnošću, npr. svakodnevnim žustrijim pješačenjem ili vožnjom bicikla na posao i s posla. Nadalje, emisija štetnih plinova iz osobnih automobila, pa tako i vašega, ne šteti samo zdravlju građana, već škodi i vegetaciji, ali i građevinama u vašem gradu. Primjerice, kisele kiše, koje nastaju kao posljedica emisije štetnih plinova iz prometnih sredstava, uništavaju vegetaciju u parkovima, zelenim površinama i obližnjim šumama, a također uzrokuju oštećenja na gradskim fasadama, spomenicima i povijesnim građevinama.

Za kvalitetu i sigurnost života u gradu, jer je automobila sve više i više, pa već četvrtina domaćinstava posjeduje 2 automobila. Gradovi postaju pretijesni za automobile, posebno tijekom tjedna, pa im treba sve više prostora, sve više ulica i sve više parkirališta. K tome, automobili nisu ni približno popunjeni - njima se prosječno voze samo 1,2 osobe. Postojeće javne površine stoga su, umjesto za građane, rezervirane za automobile, a preostale površine i prostori, na kojima bi se mogli urediti parkovi, cvjetnjaci, travnjaci i terase, izgraditi sportska i dječja igrališta, pretvaraju se u parkirališta za automobile. Umjesto da se dio prometnica uredi za biciklističke staze, one se još i proširuju. Osim što automobili otimaju građanima prostore za pješačke i biciklističke staze i površine za igru, razonodu i relaksiranje, zbog njih se proširuju i postojeće prometnice, te se izgrađuju nove, posebno do velikih shopping centara, čija pojava također pogoduje porastu prometa osobnim automobilima.

Osim što automobili zauzimaju sve više prostora, zbog njihove brojnosti i, naravno, nepažljivih vozača, sve je više prometnih nesreća u kojima se ozljeđuje ili smrtno strada na tisuće ljudi, među kojima je mnogo djece, pa je tako, nažalost, svaki deseti poginuli pješak dijete. Smanjenjem broja automobila na cestama ne samo da će se smanjiti i broj nesreća, nego će se povećati i prostor za kretanje pješaka i biciklista, od kojih mnogi stradaju upravo zbog gustoće prometa i nedovoljno prostora za sigurno kretanje i vožnju biciklom.

Za svoje vlastito zdravlje i kondiciju, jer ćete nezdravo sjedenje u automobilu zamijeniti zdravim fizičkim kretanjem, pješačenjem ili vožnjom na biciklu. Naime, sve više sjedimo, a sve manje hodamo. Sjedenje pak predstavlja najneprirodniji i najnezdraviji položaj ljudskog tijela: ono šteti cijelom našem organizmu, a posebno organima za kretanje, koji su najveće žrtve suvremenog, sjedilačkog načina života. Odlazak s posla i na posao pješice ili na biciklu stoga predstavlja izuzetnu priliku da učinimo nešto pozitivno za zdravlje naših organa za kretanje, kostiju, zglobova i mišića, ali, primjerice, i za srce i krvotok, disanje, probavu, te imunološki sustav.

Odlučite li se da svakodnevno na posao umjesto autom odlazite pješice ili na biciklu, a posebno ako to činite žustrijim tempom, učinit ćete zaista puno za svoju fizičku i psihičku kondiciju i zdravlje. Naime, dokazano je da se zdravlje i kondicija mogu poboljšati i očuvati čak i umjerenom tjelesnom aktivnošću, npr. svakodnevnim žustrijim pješačenjem ili vožnjom bicikla na posao i s posla u trajanju od 30-ak, odnosno 20-ak minuta. K tome, hodanje ili vožnja biciklom na posao i s posla gotovo da je idealan način da ujutro, umjesto kavom, mozak razbistrite i pripremite za nove izazove kretanjem na zraku, te da na povratku, ponovo na prirodan način, fizičkim kretanjem razgradite stres koji ste nagomilali tijekom radnog dana.

Autor: Valerija Rodek, diplomirani pedagog

Piše tekstove s područja pedagogije, psihologije, poslovnih vještina, zdravog života, gastronomije…