Čuvaj se (senjske ruke) masnoća i slatkiša!

Kad sam prije mnogo godina počeo raditi kao liječnik, bio sam iznenađen kada sam čuo da je grupa američkih istraživača otpočela intenzivno pratiti medicinska događanja u Framinghamu, jednom malom američkom gradiću. Činilo mi se da su to knjigovođe, a ne znanstvenici. Ipak, zaključci koji su izvedeni iz rezultata tih ispitivanja, dijelom su revolucionirali Ameriku, a poslije i cijeli svijet.

Osnove prehrane dobre za sprječavanje ateroskleroze najbolje su prikazane u prehrambenoj piramidi, koju je nacrtala Svjetska zdravstvena organizacija.

Tada se već pretpostavljalo da postoje neke veze između uživanja masnih jela i ateroskleroze jer su se u aterosklerotično promijenjenom zidu krvnih žila nalazile naslage masti. Bili smo iznenađeni da su početne aterosklerotične promjene žila kucavica nalazili pri obdukciji još mladih američkih vojnika poginulih u Korejskom ratu. Sjećam se da su tada Englezi pisali kako jedino što točno prati povećanje oboljenja uzrokovanih aterosklerozom kod ljudi jest broj radijskih pretplata u tom kraju (tada još nije bilo televizora ni računala), što je praktički značilo da je to bolest civilizacije.

Faktori rizika

Tek Framinghamska studija, a onda i mnoge nakon nje, poslije više godina promatranja jasno su pokazale povezanost tjelesne težine, povišenog krvnog tlaka, pušenja, povišenja masnoća u krvi, šećerne bolesti i sjedećeg načina života s bolestima krvnih žila (oboljenja koronarnih arterija: angina pektoris i infarkt srčanog mišića, moždana kap kod promjena na krvnim žilama mozga i sl.). Te prije spomenute značajke koje potiču pojavu ateroskleroze nazvali smo faktorima rizika.

Sada je trebalo dokazati da uklanjanjem faktora rizika smanjujemo i broj bolesti uzrokovanih aterosklerozom. Opet točnim "knjigovodstvenim" praćenjem razlike između onih koji su uklonili i onih koji nisu uklonili taj faktor rizika vidjelo se da je uklanjanje rizika djelotvorno. Daljnjim razvrstavanjem tih podataka došlo se do toga koliko treba sniziti masnoće u krvi, koliko treba sniziti tlak, koliko tjelovježbe treba dodati, itd., da bi se izjednačilo očekivani životni vijek kod ispitanika s faktorom rizika i onih koji ga nisu imali.

Amerikanci su praktični ljudi. Oni su povjerovali svojim znanstvenim radnicima i počeli su se, u velikom postotku, vladati prema njihovim preporukama. Rezultat je bio: postupan pad broja srčanih bolesti i bez smanjenja ostalih "blagodati" civilizacije, što je onda konačni dokaz da su zaključci znanstvenika bili ispravni.

Povišene vrijednosti masnoća u krvi i pretjerana tjelesna težina samo su dva od faktora rizika, iako vrlo važna. Njih je teško prevenirati, a još teže ukloniti ako su se već pojavili. Nažalost, hrana koja je masna i slatka obično je najukusnija. Pojesti ukusan obrok postaje užitak, za neke i umjetnički, a ne samo utaživanje gladi, pa je teško odustati...

Prehrana za smanjenje rizika od ateroskleroze

Zdravoj bi se prehrani trebalo početi učiti u djetinjstvu (kao pranju zubi, primjerice). Ispravna prehrana najviše će pomoći onima koji su još zdravi da se nikad ne razbole. Osnove prehrane pogodne za sprječavanje ateroskleroze najbolje su prikazane u prehrambenoj piramidi, koju je nacrtala Svjetska zdravstvena organizacija. Njome se preporučuje uzimati malo masnoća (mast, maslac, ulje, slanina, margarin) i malo slatkiša, dovoljno bjelančevina (meso, riba, mlijeko, mliječni proizvodi) te povrća i voća, a polovicu svih potreba u kalorijama pokrivati ugljikohidratima (kruh, krušarice, tjestenina, riža, krumpir, palenta).

Povišene vrijednosti masnoća u krvi i pretjerana tjelesna težina samo su dva od faktora rizika od ateroskleroze, iako vrlo važna.

Preporuke za prehranu (prema količini i vrsti masnoća):
Malo povoljnih masnoća i malo kolesterola (preporučuju se) imaju: perad (piletina, kokošja prsa ili krila, puran) i ribe (pastrva i riječna riba, morska i plava riba).

Nizak ili srednji sadržaj masnoća, ali su one "nepovoljne" (štedljivo), imaju: mlijeko (neobrano), punomasni jogurt i kiselo mlijeko, nemasni sir (npr. skuta) i srednje masni sir (npr. edamer), teletina, govedina, odrezak od svinjetine, kunić.

Malo masti ali mnogo kolesterola (izbjegavati) imaju: iznutrice (osobito mozak, ali i jetra, srce, bubrezi, tripice), divljač te školjke i rakovi, uključujući morske kozice, škampe, jastoge, lignje.

Mnogo "nepovoljnih" masnoća i mnogo kolesterola (samo iznimno) imaju: jaje (konzumirati najviše tri jajeta tjedno), svinjetina, janjetina, guska, svinjske ali i ostale kobasice, punomasni sir.

Općenito je preporučljivo biljno ulje (svejedno da li maslinovo, sojino ili suncokretovo /sve osim palmina/), a što manje masnoća životinjskog porijekla.

To ne znači da povremeno, u posebnim prilikama, ne smijemo "zgriješiti". Konačno, to je život.

To je preporuka za one bez dvaju spomenutih faktora rizika. Ukoliko su oni već prisutni, mjere postaju mnogo strože i teško ih je provesti bez vage u ruci.

Težište ipak treba staviti na kalorijski unos. Previše hrane, odnosno pretilost, najizraženiji je faktor rizika kada je riječ o aterosklerozi jer ako smo pretili, zaludu nam svaki oprez u biranju namirnica. Tu prvenstveno treba smanjiti kaloričnu vrijednost hrane. No, o tome drugi put.

Neće baš svi koji se ne paze imati teže posljedice. U mišolovku se stavlja ukusan obrok, no miševi koji računaju da se zbog pogreške u mehanizmu mišolovka neće zaklopiti – obično stradaju.

Autor: Mirko Dubravčić, dr. med.

Osim rada na općoj internoj medicini na Internom odjelu, radi i na medicinskoj onkologiji u Centru za tumore splitske bolnice. Od 1980. godine počinje se profesionalno zanimati i baviti dijetetikom.