Astma

Astma je kronična plućna bolest kod koje dolazi do suženja dišnih puteva, upale dišnih puteva i njihove preosjetljivosti na razne podražaje. U svijetu danas živi više od 12 milijuna astmatičara. Astma je vodeći uzrok hospitalizacija u djece. Do suženja dolazi zbog kontrakcija (spazma) mišića u dišnim putevima, otoka sluznice, pojačanog izlučivanja sluzi i infiltracije upalnim stanicama. Upala se danas smatra glavnim uzrokom astme i suženja dišnih putova.

Način da se astma liječi što efikasnije te da se spriječe napadi astme je dobra edukacija bolesnika, redovito uzimanje preporučenih lijekova, redovite kontrole...

Učestalost i težina simptoma razlikuje se od bolesnika do bolesnika. Uzroci astme su različiti. Do napada astme mogu dovesti virusne upale, razni alergeni, napor, psihološki čimbenici, hladnoća. Često se napadi pogoršavaju ili bivaju učestaliji u jesen. Napad može početi iznenada s "piskanjem", kašljem, nedostatkom zraka ili se klinička slika astme razvija postepeno. Astmatičar može prvo zapaziti otežano disanje, pritisak u prsnom košu, a može čuti i "piskanje".

Tijekom napada astme prisutno je ubrzano disanje, bolesnik obično sjedi, upotrebljava pomoćne mišiće za disanje, ustrašen je, bori se za zrak. Tijekom težih napada bolesnik ponekad ne može izgovoriti ni riječ. Kako se pojačava napad, koža može postati plavkasta -cijanotična. Prsište ponekad kod bolesnika može biti "prenapuhano" zbog zraka koji ostaje u plućima i ne može se izdahnuti.

Prilikom auskultacije (osluškivanja) pluća čuje se produženi izdisaj (ekspirij) s piskanjem. Kod bolesnika s napadom astme loš znak je kada se odjednom nad plućima ne čuje više "piskanje" što znači teški spazam (kontrakciju) mišića.

Da bi se utvrdila težina astme, učinit će se plućni funkcionalni testovi koji ukazuju na težinu opstrukcije. Također se pregledava iskašljaj da bi se isključilo postojanje infekcije te utvrdila prisutnost upalnih stanica.

U slučaju alergijske astme neophodno je utvrditi supstancije - alergene koji dovode do napada.

Astma se klasificira kao:

• Blaga povremena – simptomi se jave manje od 2 puta tjedno, a pogoršanja su kratka.
• Blaga trajna – simptomi se jave više od 2 puta tjedno i to uglavnom noću.
• Umjerena trajna – simptomi se javljaju danju i zahtijevaju svakodnevnu primjenu lijekova.
• Teška trajna – simptomi su trajni i ograničavaju tjelesnu aktivnost.

Liječenje astme

Danas postoji niz lijekova koji ublažavaju i otklanjaju simptome. Tu se ne smije zanemariti ni uklanjanje alergena.

Od lijekova se koriste:

• Beta-agonisti – opuštaju glatke mišiće bronha i mijenjaju oslobađanje čimbenika upale.
• Teofilin – relaksira glatke mišiće bronha, a ima i protuupalni učinak.
• Kortikosteroidi – primarno djeluju na smirivanje upale. Koriste se uz teofilin i u akutnom napadu. Nalaze se sami ili s beta-agonistima u obliku inhalacija.
• Kromolini i nedokromil – primjenjuju se u profilaksi smanjujući preosjetljivost bronha.
• Leukotrijenski modulatori – dovode također, djelovanjem na upalu, do poboljšanja tijeka astme.

Pažnju treba posvetiti u težim slučajevima i terapiji kisikom te dovoljnoj hidraciji bolesnika.

Teže komplikacije do kojih može dovesti astma su:

• Pneumotoraks – dolazi do kolabiranja pluća što je obilježeno žestokim bolovima, dio pluća više nije u funkciji.
• Atelektaza – najčešće se javlja u srednjem režnju desnog krila, a znači gubitak zraka u tom dijelu pluća.
• Emfizem – nastaje zbog gubljenja zida alveola iz kojih se pluća sastoje.
• Plućno srce – nastaje zbog opterećenja srca u astmi.

Do ovih komplikacija može doći kod težih napada astme, a primarno ih obilježava osjećaj nedostatka zraka. Način da se astma liječi što efikasnije te da se spriječe napadi astme je dobra edukacija bolesnika, redovito uzimanje preporučenih lijekova, redovite kontrole te u slučajevima alergijske astme izbjegavanje alergena i desenzibilizacija.

Autor: Spomenka Ljubić, dr. med.

Radi kao liječnik specijalist internist, endokrinolog-dijabetolog na Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac, trenutno na mjestu rukovoditelja Odjela za bolesti metabolizma. Doktor je znanosti iz dijabetologije i magistar znanosti iz kliničke farmakologije.