Alergije na sunce

Sunce napada kožu s dvije vrste ultraljubičastih zraka, poznate kao A i B zrake. Ove posljednje na površini kože izazivaju opekline.

Broj zloćudnih bolesti kože počeo je začuđujuće brzo rasti. Broj melanoma, odnosno zloćudnih madeža, dosegao je zabrinjavajuće brojke, i svake godine raste kao nijedno drugo maligno oboljenje. Slično je i s rakom kože. A broj sati izloženosti kože suncu, osobito u dječjoj dobi, razmjeran je broju tih tumora.

Da li ozonske rupe ili načini izlaganja suncu pridonose tome da zrake postaju sve opasnije, još se ne može sa sigurnošću reći, ali jedno je sigurno: broj tumora je u stalnom porastu, a češće ih dobivaju ljudi koji se više izlažu suncu. Izgleda da najjača oštećenja izaziva povremeno izlaganje suncu. U velikoj su opasnosti ljudi koji se za godišnjeg odmora intenzivno sunčaju. Ljudi koji su zbog prirode svog posla cijelu godinu izloženi suncu također češće obolijevaju, ali u manjoj mjeri.

Dermatolozi upozoravaju da povećano izlaganje ne uključuje samo sunčanje na plaži. Kod šetnje, vožnje autom i kod sportskih aktivnosti, dijelovi su tijela, osobito lice, vrat i ruke, izloženi sunčevim zrakama. Upozoravaju i na još dva problema. Prvi je upotreba raznih sredstava za brzo tamnjenje kože, što dodatno povećava opasnost od zloćudnih bolesti, a drugi izlaganje ultraljubičastim zrakama u salonima za uljepšavanje kako bi dobili lijepu i naizgled zdravu, preplanulu kožu.

Zaštita od sunca

Zanimljivo je s kakvim žarom dermatolozi brane svoje stavove. O čemu to oni zapravo govore? Kako oni zamišljaju borbu protiv ''sunca-glagola"?

Na prvom su mjestu zaštitne kreme. Da bi bile djelotvorne, one moraju imati najmanje faktor 15 (to znači da možemo biti izloženi suncu petnaest puta duže u odnosu na situaciju u kojoj kremu ne upotrebljavamo, bez opasnosti od crvenila kože).

Uz to je potrebno:

• Mazati se u dovoljnim količinama (prema napucima na samom pakiranju, ali kod svakog mazanja treba nanijeti barem 30 g zaštitnog sredstva), te osobito dobro paziti da se namaže lice, vrat i uši.
• Treba se namazati oko pola sata prije izlaganja suncu.
• Ponavljati mazanje svaka dva sata, a i prije, ako se jako oznojite.
• Ako se okupate, odmah se opet namazati (postoje i posebne, skuplje kreme otporne na vodu, ali njima ne bi trebalo previše vjerovati).

Liječnici dermatolozi napominju da je najčešća greška pretanko mazanje kreme (na svaki cm² kože treba nanijeti oko 0,5 mg zaštite) jer se u protivnom ne sprečavaju opekline, kao ni opasne posljedice.

Ali, evo i najvažnije preporuke. I pored mazanja, maknite se sa sunca u hlad kada god to možete, a ni u kom se slučaju nemojte izlagati suncu kada je ono najjače, dakle između 10 i 16 sati. Kada god možete, zaštitite kožu odgovarajućom odjećom i nosite šešire s velikim obodom (kažu da se za svaka tri centimetra oboda rizik smanjuje za 10%). A pogotovo nemojte povećavati vrijeme izlaganja suncu jer mislite da imate dobru zaštitnu kremu.

Kreme za sunčanje i djeca

Vratimo se kremama za zaštitu od sunca. Sunce napada kožu s dvije vrste ultraljubičastih zraka, poznate kao A i B zrake. Ove posljednje na površini kože izazivaju opekline. Krema štiti prvenstveno od tih zraka, a o jačini obrane govori broj faktora. Ako imate, na primjer, kremu s faktorom 60, onda, ako nanesete tanji sloj, dobijete zaštitu s faktorom 30, što je oko 95% zaštite. Ipak, vodootporne kreme i one s visokim faktorom su skupe, što nije zanemarivo. Ne smijemo ni zaboraviti da su pojedinci preosjetljivi na te kreme, i to često razmjerno visini faktora, te dobiju crvenilo kože od same kreme, bez sunčanja. Treba naći "svoju" kremu. Za sada se kremama slabo možemo zaštititi od A zraka, koje dublje prodiru u kožu, i od kojih se zapravo kasnije očekuje najveći broj posljedica – i nakon više godina.
Broj zloćudnih madeža, dosegao je zabrinjavajuće brojke. Broj sati izloženosti kože suncu, osobito u dječjoj dobi, razmjeran je broju tih tumora.

Još jednu činjenicu nikako ne smijemo zaboraviti. Sunčeve zrake izazivaju prerano starenje kože: nestaje kolagen iz potkožnog tkiva, orožnjeli sloj postaje deblji i suši. Pojavljuju se proširene kapilare i pigmentacije, stvaraju se bore. Stoga dermatolozi preporučuju da se svako jutro, a možda i više puta dnevno, namaže lice i vrat nekom kremom koja sadrži zaštitne faktore. Taj bi postupak trebao postati svakodnevna rutina, kao pranje zubi. Starenje kože izazivaju i ultraljubičaste zrake u salonima za uljepšavanje.

No, glavni problem su djeca i njihova zaštita. Budući da djeca dosta vremena provode u vodi, nema puno koristi ako ih se stalno maže kremama. Također nema smisla prisiljavati ih da borave u hladu. Dermatolozi to pokušavaju riješiti na razne načine: upozoravanjima u školi, dječjim filmovima, stripovima i slično. Ipak, najvažnije je odgojiti roditelje i naviknuti ih da se počnu pridržavati svih gore navedenih pravila. Kod veće djece i tinejdžera, najefikasnijima su se pokazali upiti i odgovori na internetu, kao i simuliranje izgleda za tri, pet, deset, dvadeset i pedeset godina, a posebno upozoravanje na razliku ako se čuvaju sunca i ako to ne čine.

Nazire li se novi "propagandni rat" javne zdravstvene službe protiv sunca? Ovakav pristup uspio je bitno smanjiti broj srčanih bolesti u razvijenim zemljama, a počinje dobivati i prve dobre rezultate u borbi protiv pušenja. Borba za zaštitu okoliša već ima i svoje stranke. Farmaceutsko-kozmetička industrija sigurno će pripomoći izradom što boljih krema za zaštitu i od A ultraljubičastih zraka.

Autor: Mirko Dubravčić, dr. med.

Osim rada na općoj internoj medicini na Internom odjelu, radi i na medicinskoj onkologiji u Centru za tumore splitske bolnice. Od 1980. godine počinje se profesionalno zanimati i baviti dijetetikom.