Alergije na pelud

Na temelju znanstvenih istraživanja i praćenja cvatnje, za svaku biljnu vrstu izrađuju se peludni kalendari.

Proljeće je doba buđenja prirode, a tada za mnoge počinju zdravstveni problemi uzrokovani povećanom osjetljivošću organizma na pelud. Broj osoba alergičnih na pelud biljaka posljednjih je godina u porastu, a ta se činjenica pripisuje promjenama vanjskog i unutarnjeg okoliša. Ovisno o geografsko-klimatskom području i vegetaciji, alergene biljke karakteristične su za pojedina područja.

Pojavljivanje peludi u zraku vremenski je ograničeno i tipično za svaku biljnu vrstu. Zbog toga su i alergije na pelud vezane uz određeno razdoblje u godini, kada cvatu alergene biljke, pa se i simptomi alergijske reakcije pojavljuju svake godine približno u isto vrijeme.

Što je to alergija?

Alergija je prekomjerna reakcija obrambenog sustava organizma na različite čimbenike okoliša, koje nazivano antigenima ili alergenima. Kada kakav alergen dođe u dodir s tijelom, organizam se brani proizvodnjom zaštitnih antitijela imunoglobulina E (IgE). Ova tvar nalazi se u tijelu svakog čovjeka, ali u malim količinama, dok je kod osoba koje pate od alergija ima mnogo više. Upravo je IgE individualan za svaki alergen, pa su zato i sve alergije specifične.

Kod nekih pojedinaca obrambeni sustav preburno reagira na antigenske podražaje iz okoline, pa antitijela u borbi s antigenima stvaraju alergijsku upalu. Takva preburna obrambena reakcija upalom razara tkivo, umjesto da brani organizam.

Alergije se najčešće javljaju u dobi između 25. i 34. godine. Muškarcima prijete i ranije, oko 15. godine života, dok su žene podjednako izložene u svim životnim dobima. Dokazano je da se alergije češće javljaju u obiteljima koje imaju pozitivnu anamnezu alergijskih bolesti, ali se ne nasljeđuje točno određena alergija. Ako su oba roditelja alergična, vjerojatnost da će i dijete biti alergično je 75%. Dijete će čak biti podložnije alergijama ako je alergična majka.

Simptomi bolesti i dijagnoza

Broj osoba alergičnih na pelud biljaka posljednjih je godina u porastu, a ta se činjenica pripisuje promjenama vanjskog i unutarnjeg okoliša.

Peludna hunjavica (peludna groznica ili alergijski rinitis) najčešći je oblik alergije, koju uzrokuje cvjetni prah drveća, trava i korova. Nakon što se alergen udahne, javlja se crvenilo, svrbež i suzenje očiju, vodeni iscjedak iz nosa, uzastopno kihanje, svrbež u ždrijelu i ušima, opća razdražljivost i pad koncentracije. Mogu se pojaviti i podočnjaci, uzrokovani povećanim dotokom krvi. Pojava suhog i podražajnog kašlja, piskanja i pritiska u prsima upućuje na astmu.

Subjektivni iskaz bolesnika ima važnu ulogu u otkrivanju uzročnika alergije, jer bolesnik često nije svjestan veze vanjskih čimbenika i simptoma bolesti, pa iskusan liječnik ciljanim pitanjima može lakše postaviti dijagnozu. Na temelju iskaza bolesnika, odabire se skupina alergena koji se testiraju na koži pacijenta.

Tvornički pripremljeni ekstrakti različitih alergena ubrizgavaju se pod kožu ili se stavljaju na malu ogrebotinu na ruci ili leđima. Ukoliko se javi reakcija na neki od alergena, pojavit će se uzdignuto, crvenkasto područje na koži. Veličina otekline i brzina njezinog pojavljivanja mogu biti važan dijagnostički podatak, no reakcija ne dokazuje da je točno određena pelud uzrok pacijentovih simptoma. Nakon pozitivnog kožnog testa, nalaz se potvrđuje određivanjem IgE u krvi. Takav je, primjerice, RAST test, kojim se laboratorijski ispituje krv na specifične alergene i određuje razina IgE.

Ako se sumnja na astmu, bolesnik udiše male doze alergena, kojim se izaziva blagi astmatski napadaj u kontroliranim laboratorijskim uvjetima, jer se samo tako može odabrati najbolji način liječenja i sprječavanja bolesti.

Liječenje alergija

Alergijske bolesti nisu izlječive, ali se danas vrlo dobro mogu kontrolirati lijekovima, te tako spriječiti alergijske komplikacije. Važno je naglasiti da nakon dijagnoze liječnik određuje terapiju, ovisno o problemima koje alergija izaziva i jačini simptoma.

• Hiposenzibilizacija – terapijska metoda koja se provodi injekcijama koje pacijent prima pod kožu, a koje sadrže određenu količinu alergena koji izazivaju probleme. Najvažnije je s njom krenuti na vrijeme, već u jesen, kako bi se razvio imunitet.
• Antihistaminici – sprečavaju djelovanje histamina i ublažavaju svrbež, kihanje i iscjedak iz nosa.
• Kortikosteroidi – zaustavljaju alergijsku reakciju i ublažavaju upalu.
• Kromonimi – uklanjaju simptome alergije, djeluju i na samu upalu, sprječavajući pojavu dišnih problema.
• Dekongestanti – smanjuju začepljenje i oticanje sluznice nosa, olakšavaju otjecanje iscjetka i neugodu u području sinusa.

Mnogi stručnjaci slažu se da je prevencija ipak najbolji način liječenja, iako je to često vrlo teško postići budući da smo svakodnevno izloženi zraku kojim kruže sićušna peludna zrnca. Ipak, mogli biste:

• Izbjegavati duže izlaganje na zraku u vrijeme prisutnosti peludi na koju ste alergični.
• Za vrijeme najveće koncentracije peludi, što je najčešće rano ujutro tijekom vrućih i vjetrovitih dana, ostanite kod kuće.
• Ako se bavite poslom koji zahtijeva da ste na otvorenom, koristite maske koje su posebno dizajnirane da filtriraju pelud, te tako sprečavaju kontakt sa sluznicom nosa.
• Nakon boravka na otvorenom, otuširajte se i operite kosu kako bi spriječili unos peludi u prostor u kojem boravite.
• Za odlazak u prirodu iskoristite dan poslije kiše, kada je koncentracija peludi u zraku najmanja.
• Najbolje je boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima.
• Informirajte se o kretanjima peludnih alergena putem peludnog kalendara.

Peludni kalendar

Zrnca peludi vrlo su sitna i lagana, a nošena vjetrom, putuju zrakom i šire se. Suho i vjetrovito vrijeme povoljno je za širenje tih mikroskopskih čestica i nepovoljno je razdoblje za osobe osjetljive na pojedine alergene. Kišno razdoblje povoljno djeluje na bolesnike, jer se zrak tada očisti od peludnih čestica.

Sezonski alergeni, koji potječu od različitih biljnih vrsta, karakteristični su za svako podneblje. Na temelju znanstvenih istraživanja i praćenja cvatnje, za svaku biljnu vrstu izrađuju se peludni kalendari. Oni donose početak, trajanje i kraj polinacije pojedine biljne vrste. Uz praćenje meteoroloških uvjeta, temperature i vjetra, prati se i stvarna koncentracija alergena u zraku.

Za područje Republike Hrvatske, dostupan je dnevni peludni kalendar, kojeg je izradio Zavod za javno zdravstvo. Svrha mu je pružanje informacija o pojavi pojedinih sezonskih alergena, što pacijentima omogućuje da svoje aktivnosti prilagode tako da što manje dolaze u dodir s alergenima, sprečavajući na taj način pojavu simptoma.

Autor: Sanja Delić

Kuhanje mi postaje razonoda i premda u kuhinji ne provodim puno vremena (za sada!), polako se uvodim u gastro svijet.